Ocjenu o stanju gospodarskih sloboda u Hrvatskoj danas je objavio Institut Adriatic, koji u svojoj publikaciji navodi da je 'prvi hrvatski neovisni institut koji promiče ideje i praktična rješenja koja vode ekonomskom rastu i napretku.' Ocjena stanja tržišne ekonomije u Hrvatskoj glasi: ostvareno je blago poboljšanje, no neka ključna područja i dalje predstavljaju prepreku ostvarivanju pune ekonomske slobode.
Procjena situacije u Hrvatskoj dio je godišnjeg Indeksa ekonomske slobode, koji posljednjih 12 godina sastavlja washingtonska Zaklada Heritage, odnosno njezin Centar za trgovinu i ekonomiju. Glavni rezultat višegodišnjih analiza ove konzervativne znanstvene ustanove može se sažeti u trendu – 'što su tržišno-ekonomski uvjeti u nekoj zemlji izraženiji, to je brži ekonomski rast'. Po Zakladi Heritage, na ovom je planu u prošloj godini najveći napredak ostvarila Rumunjska. Neke od glavnih ideja koje promiče Institut Adriatic su – za sve jednaka porezna stopa, opća deregulacija gospodarstva i nastavak privatizacije.
Direktorica Instituta Adriatic Nataša Srdoč izjavila je da bi u Hrvatskoj trebala postojati veća podrška reformi pravosuđa, uključujući zaštitu vlasničkih prava te zakona općenito. Najvažnije je – prema Nataši Srdoč – da vlada i Sabor usvoje i hitno primjene cijeli antikorupcijski program bez naknadnog ukidanja pojedinih njegovih elemenata ili razvodnjavanja ovog programa.
Suosnivač Instituta Adriatic Joel Anand Samy navodi da vlada Republike Hrvatske od 2003., kada je stupila na dužnost, 'nije provela niti jednu veću ekonomsku reformu.' Joel Anand kao primjer Hrvatskoj navodi Rumunjsku, Srbiju i Slovačku, u kojima je, tvrdi on, uvedena za sve jednaka porezna stopa, a smanjena je i birokracija.
Na kraju, da vidimo koja područja Institut Adriatic u Hrvatskoj nalazi posebno problematičnima. Ocjene su od 1 do 5. 1 je najbolja, a 5 najgora ocjena. Skromnu ocjenu '4' Hrvatska dobiva za zaštitu vlasničkih prava i stanje u vezi regulacije ekonomskih odnosa. U vezi zaštite vlasničkih prava, Institut Adriatic navodi da su hrvatsko pravosuđe 'nezgrapno i neefikasno'. Navodi se i mišljenje američkog Ministarstva trgovine prema kojem 'ogroman broj neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima dovodi do toga da neki ulagači inzistiraju da se ugovorna arbitraža obavlja izvan Hrvatske.'
U vezi sa regulacijom ekonomske djelatnosti, u izvješću se navodi da je hrvatska birokracija odveć duboko ukorijenjena. Tu je i procjena američkog Ministarstva trgovine prema kojoj je u Hrvatskoj još uvijek vrlo skupo i teško otpočeti neki vlastiti poduzetnički projekt, zbog teške administrativne regulative i povremenih monopolističkih i oligopolističkih situacija. Navodi se i dio analize britanskog tjednika Economist u kojem se kao glavni razlog za razmjerno slabu tržišnu ekonomiju navodi visoki troškovi plaća i restriktivno radno zakonodavstvo. Situacija sa stranim investicijama te kategorija 'plaće i cijene' ocijenjena je od strane Instituta Adriatic prosječnom ocjenom 3.