Tranzicijske zemlje poput Hrvatske na svom putu u euro-atlantske i europske integracije moraju zadovoljiti kriterij koji se odnosi na uspostavu pravne države, odnosno vladavine zakona. Zbog čega 'pravna država' predstavlja bit demokratskog sustava? Koji su njezini glavni aspekti te kako dostići standarde pravne države? O ovim se pitanjima raspravljalo na nedavnom znanstvenom skupu koji je u Washingtonu organizirala Američka odvjetnička komora.
Američka odvjetnička komora definira 'vladavinu zakona' kao sustav transparentnih, javnosti poznatih i pravičnih odredbi koje se primjenjuju od strane državne, prvenstveno sudske vlasti. Primarnost zakona jamči efikasno i pravedno funkcioniranje jedne države – navodi se u dokumentima Američke odvjetničke komore koji su objavljeni neposredno pred skup u Washingtonu.
Jedan od sudionika skupa, sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država Anthony Kennedy, rekao je u svom izlaganju da su različite civilizacije tijekom povijesti nastojale uspostaviti sustave pravila ponašanja – kako bi život njihovih pripadnika bio što sigurniji i izvjesniji. Ljudi imaju iskonsku potrebu da organiziraju svoja društva – rekao je Anthony Kennedy. Zapadne demokracije odlučile su utemeljiti vlastita društva na transparentnim i pravednim pravilima koja ozakonjuje od građana izabrani parlament. 'Odnosi među ljudima reguliraju se zakonom, a ne hirom nekog moćnog pojedinca, kao što je bilo u prošlosti' – ovako je razvoj ideje pravne države opisao sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država Stephen Breyer.
U važnosti vladavine zakona u društvu govorio je i američki senator Lindsey Graham koji je rekao da je demokracija bez poštivanja zakona 'prazna fraza.' Jer, upravo u sudnici – gdje se donose odluke o tome je li prekršen zakon ili ne – građani mogu izboriti svoja prava: "Glasanje na izborima, samo po sebi, ne predstavlja demokraciju. Čak i diktature dopuštaju svojim građanima da glasaju. Iračani su izlazili na izbore i za vrijeme Saddama Husseina. Niti ustav, ako je samo mrtvo slovo na papiru, ne ukazuje na postojanje demokracije. Sovjetski je savez imao vrlo dobar ustav. Mjesto na kojem se vidi da li konkretna demokracija funkcionira ili ne je sudnica. Tamo se građani mogu izboriti za svoja prava. Sudnica zato predstavlja pravo srce demokracije."
Pravna država društvu također pruža mogućnost da na miran način, a ne nasiljem, promijeni određene stvari koje možda nisu pravedne ili više ne funkcioniraju na predviđen način. Louise Richardson, dekanica Instituta Radcliffe pri sveučilištu Harvard, navela je primjer građanskih prava za pripadnike manjina. Kada ne postoji pravni, zakonom predviđeni način da se manjine izbore za svoja prava često dolazi do nasilja: "Treba prihvatiti činjenicu da neke od terorističkih grupa svoje djelovanje temelje na činjenici da postoji neki neriješeni problem. U zemljama gdje funkcionira pravna država, ta se problematika rješava zakonom, sudovi štite prava manjina. Suci su instance koje iniciraju društvene promjene, i to mirnim putem."
Za pravnu je državu od ključne vlažnosti neovisnost sudstva. Međutim, neovisnost sudstva ne znači da suci i sutkinje čine što ih je volja. O toj je temi govorio i sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država Anthony Kennedy. "Neovisnost sudstva ne postoji radi prakticiranja slobodne volje sudaca, već radi njihove obveze da postupaju prema zakonu" - rekao je ovaj sudac Vrhovnog suda SAD.
Neovisnost sudstva u tranzicijskim zemljama nije nešto što nastaje samo po sebi, već je tu instituciju potrebno izgraditi. 'Neovisno sudstvo je vrlo teško ostvariti, ali ga je vrlo lako uništiti' – izjavila je na znanstvenom skupu o pravnoj državi sutkinja Vrhovnog suda Sandra Day O'Connor. Ona je kao primjer navela nekoliko primjera iz Rusije, gdje je u komunizmu ukorijenjeni odnos između političara i suca i dalje dosta snažan. "Zamislite kako bi to izgledalo da u razdoblju vrlo dubokih razmirica između Bijele kuće i Vrhovnog suda tjelohranitelji predsjednika Sjedinjenih Država ubiju mačku, kućnog ljubimca predsjedatelja Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Ili recimo, zamislite da izvršna vlast zaprijeti vrhovnom sudu da će mu blokirati vodoopskrbu – a sve u cilju da se spriječi rasprava koja je neugodna za predsjednika države. Ovi su se slučajevi dogodili u Rusiji, početkom prošlog desetljeća, za vrijeme vlade Borisa Jeljcina" - rekla je sutkinja O'Connor.
Neovisno sudstvo pretpostavlja da su suci kvalificirani za obavljanje svoje profesije ali i pošteni, odnosno da postupaju u skladu s etičkim normama. Ponašanje sudaca nadgleda posebno imenovano tijelo, o značaju kojeg je govorila sutkinja O'Connor. "Od ključne je važnosti da se i u tranzicijskim zemljama objavi svojevrsni 'kod ponašanja za suce', da je svima jasno što oni smiju a što ne smiju činiti, te organizirati tijelo koje će rješavati probleme u vezi s njegovim kršenjem."
Efikasno pozivanje na odgovornost sudaca koji krše norme svoje profesije pojačat će povjerenje javnosti u objektivnost, pravičnost i integritet sudstva, dodala je sutkinja O'Connor. Njezin kolega Stephen Breyer naglasio je važnost redovitih provjera osobne financijske situacije svakog suca. Iako nitko ne voli da se o njegovoj ili njezinoj osobnoj novčanoj situaciji javno govori, objavljivanje 'imovinske kartice' svakog suca je – neizbježno, kaže sudac Breyer. "To nitko ne voli. I njihovo je pravo da to ne vole, međutim u krivu su oni koji se protive javnom nadzoru osobne financijske situacije sudaca. Mislim da je objavljivanje tih podataka – putem medija – od temeljne važnosti. Na taj se način sprečava bilo kakvo nepošteno ponašanje. Tome naravno pridonose i istrage, odnosno pravno kažnjavanje sudaca koji prekrše norme svoje profesije" - rekao je Stephen Breyer.
Poštivanje zakona je vrlo bitno i za ekonomski razvoj zemlje. Korporacije ali i manje tvrtke, te poduzetnici-investitori žele uložiti svoj novac u zemlje u kojima postoji efikasan i transparentan pravni sustav. Jer poslovni ljudi žele stabilnost – kaže John Bohn iz Cetra za međunarodno priavtno poduzetništvo. "Koliko će me koštati ulazak na tržište konkretne zemlje? Postoji li mogućnost da ostvarim profit? Hoću li moći svoju zaradu iznijeti iz zemlje? Pitanje često nije – 'što zakoni kažu', već 'postoje li uopće zakoni', odnosno neka pravila, tako da poslovni čovjek može napraviti neku prognozu."
Dopredsjednik Svjetske banke Roberto Danino, inače bivši premijer Perua, kaže da investitore najviše zanima je li pravni sustav efikasan, odnosno da li se zakoni koji su na snazi i primjenjuju. Thomas Pickering, jedan od čelnika tvrtke Boeing, a u prošlosti visoki dužnosnik američke diplomacije, upozorava međutim da do promjena na političkoj, pravnoj, društvenoj i poslovnoj sceni dolazi vrlo sporo: "Rekonstruirati cijeli sustav, potpuno promijeniti način razmišljanja i ponašanja, za to je potrebno jako mnogo truda i vremena."
Sudac Vrhovnog suda Anthony Kennedy izjavio je da je za takvu promjenu potrebna aktivna politika, cijeli sustav mjera pa i snažan osobni primjer – jer teško se može očekivati da će se neovisno sudstvo razviti samo od sebe, u ambijentu prilično raširene korupcije, koja vlada u nizu tranzicijskih društava.