Na samu 10-tu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma u Washingtonu su održani uspješni razgovori o promjenama Ustava Bosne i Hercegovine, ustanovljenog prije jednog desetljeća. Prijedlozi ustavnih promjena su došli od samih BiH političara, a administracija predsjednika Busha i američki Institut za mir dali su aktivnu potporu tom procesu, pa je i državna tajnica Condoleezza Rice primila ustavne pregovorače. Medjutim, na 10. obljetnici Daytona nedostajala su dvojica pozvanih – kardinal Vinko Puljić i predsjednik HDZ-a, Dragan Ćović.
Bosanskohercegovački politički čelnici su potpisali zajednički dokument koji bi trebao biti temelj za daljnje razgovore. Konkretna rješenja bi trebala biti razrađena kasnije i usvojena u parlamentu BiH do kraja ožujka iduće godine. Prema zakonu ustavne izmjene moraju biti prihvaćene 170 dana prije sljedećih izbora zakazanih za listopad 2006. Podtajnik u State Departmentu – Nicholas Burns – je pozvao bosanskohercegovačke političke čelnike da se slože glede ustavnih reformi koje, u ovoj fazi, ukazuju samo na namjere te da će dalji rad oko podrobnosti zahtijevati mnogo novih dogovoranja:
“ Bit će tu teške borbe i teških razgovora u idućim mjesecima. Od bosanskih čelnika tražimo da djeluju ka stvaranju buduće ujedinjene države, a o detaljima ćemo razgovarati kasnije. To je ono što mi od njih tražimo.”
Text: Nicholas Burns je naglasio kako su ratni zločinci još na slobodi te da su za to odgovorni bosanski Srbi i Vlada u Beogradu, jer oni moraju uhititi Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Sjedinjene Države su beskompromisne po pitanju ratnih zločinaca i mi nećemo podržati Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju i Crnu Goru za ulazak u Partnerstvo za mir sve dok se taj problem ne riješi. To je jednostavno tako!” Text: Inače, prijedlozi ustavnih promjena su sljedeći: jedan predsjednik s dva potpredsjednika umjesto dosadašnjeg Predsjedništva, veće ovlasti za Vladu, te za reformirani državni parlament, a veća će se pozornost posvetiti i zaštiti ljudskih prava.
Veleposlanik Richard Holbrooke, glavni američki pregovarač prije 10 godina u Daytonu, rekao je kako sporazum nije savršen i da bi trebalo popraviti njegove pogreške. On je pozvao srpsku stranu da Republika Srpska "jednom zauvijek prizna da je dio države BiH”, a nakon njegove izjave da je Republika Srpska nesretan naziv te bi je trebalo ukinuti – svi su srpski predstavnici na washingtonskoj konferenciji o reformi Daytonskog ustava – napustili dvoranu. Govoreći o izmjenama ustava Holbrooke je pozvao Bošnjake na strpljivost kako bi se na pregovorima u Washingtonu ostvario napredak oko promjena koje bi trebale donijeti jačanje središnje vlasti u BiH. Zanimljivo je da Richard Holbrooke nije imao poruku za BH Hrvate. No, zato jeste visoki medjunarodni predstavnik Paddy Ashdown koji je za Glas Amerike izjavio sljedeće:
“ Hrvati su narod kojeg najmanje ima u BiH i nije ništa čudno što su vrlo nervozni glede preživljavanja njihovog jezika, kulture…i nacionalnog identiteta. Hrvatima bih poručio da su najbolja jamstva koja mogu dobiti da će sve nabrojano sačuvati jesu da se aktivno priključe Europskoj uniji koja je poznata po jednoj stvari – očuvanju identiteta pojedinaca u mnogim dijelovima Europe – ponekad protiv moći nekih od europskih zemalja. Hrvati su apsolutno bitan element u BiH koja ne bila ono što jeste bez Hrvata, izgubila bi svoj multietnički karakter i doista je apsolutno važno da se Hrvati osjećaju kod kuće u BiH. Isto tako bih naglasio da su Hrvati, gospodarski gledano, najjača strana u BiH, osobito Hrvati u Hercegovini.”
“Iskreno mislim da bi hrvatski interesi bili daleko bolje zastupljeni ukoliko bi Hrvati bili u potpunosti ukljuceni u proces i doista žalim zbog toga što su katolički biskupi odlučili da ne dodju u Washington. Ja razumijem da je to znak prosvijeda, ali ne znam što se time hoće postići. Ne vjerujem da ohrabrivanje mentaliteta izolacije…pomaže hrvatskom narodu. Žao mi je što neki od njih upravo to čine. Drugi to razumiju…Ja odajem priznanje hrvatskom premijeru Sanaderu i onome što je on učinio s HDZ-om u Republici Hrvatskoj pretvarajući tu stranku od nacionalne u modernu europsku stranu koja se ne plaši biti angažirana. Ne vjerujem da su hrvatski interesi u BiH najbolje zastupljeni time što će se skupiti u kutu i poručivati da je svijet nekorektan prema njima. Bilo bi mnogo bolje da agresivno koriste utjecaj i snagu koje imaju da oblikuju pravac u kojem se kreće BiH i da vode BiH prema Europi koja će im pružiti najbolju mogući zaštitu. Isto tako, kada stvaramo državne institucije postoje vrijednosti koje jedino Hrvati mogu donjeti sa sobom i na odgovorajući način ih sačuvati. Tada će u medjunarodnoj zajednici imati aktivnog partnera punog entuzijazma.”
Na 10-oj obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma Republiku Hrvatsku je zastupao veleposlanik Neven Jurica:
“Ono što je hrvatska pozicija i ono što Republika Hrvatska sigurno želi pozdraviti jest da se nadje takvo riješenje do kojeg će se doći dogovorom izmedju sva tri naroda i koje neće biti, naravno, na štetu hrvatskog naroda kao konstitutivnog, ali I najmalobrojniji u Bosni i Hercegovini.”
Pregovarači o ustavnim promjenama bili su čelnici sedam najvećih stranaka u BiH, a nedostajao je samo Dragan Ćović, predsjednik HDZ-a. Medjutim, čak su i neki pripadnici njegove stranke rekli da je nedolazak Dragana Ćovića u Washington bio greška te da on ne može osobne interese stavljati ispred stranačkih, odnosno ispred interesa hrvatskog naroda. Na zahtijev dvojice hrvatskih pregovarača – Bariše Čolaka iz HDZ-a i Mate Bandura iz Hrvatske narodne zajednice – Nicholas Burns je svim pregovaračima dao posebno jamstvo da će Sjedinjene Države ostati i dalje angažirane u uvodjenju promjena u Daytonski ustav.