Najvažnija je vijest po objavljivanju sadržaja Komisijine godišnje analize napretka šest zemalja – Hrvatske, Turske, Albanije, BiH, Makedonije, Srbije i Crne gore i jednog međunarodnog protektorata – Kosova – da je Komisija nagradila napredak Makedonije prijedlogom da joj se dade status kandidatske države. Makedonija bi nakon Hrvatske bila druga zemlja s tim statusom u regiji. Povjerenik za proširenje Olli Rehn smatra da je glavna značajka promjena minule godine pojačan reformski ritam no kako stvari stoje čekaonica za ulazak u EU još će godinama biti krcata.
Hrvatska koja jedina može računati na relativno kratke rokove do dana kada će postati punopravnom članicom EU možda će ući u paketu, ne s Balkancima, nego sa Skandinavcima jer su Islanđani signalizirali da su nakon 2007. godine voljni razmatrati priključivanje, što znači da će za njima ili s njima i preostala skandinavska država izvan Unije, Norveška. Izvještaj Komisije za Hrvatsku je značajan stoga što navodi područja napretka i detektira slabe točke. Nije dao ništa neočekivanoga. Politički su kriteriji zadovoljeni, pogotovo s punom suradnjom s Haagom, koja će i dalje biti tijesno, pažljivo praćena, obećao je povjerenik.
Reforma pravosuđa krenula je uz dosta preostalog posla, korupcija je veliki problem, veći nego lani a još valja dosta raditi na manjinskim pravima i povratku izbjeglica. U ekonomskom paketu zemlja bi se , nastavi li reforme sadašnjim ritmom, u srednjoročnom razdoblju u potpunosti prilagodila uvjetima zahtjevnog Unijinog slobodnog tržišta. Analiza ukazuje kolika je prednost već na startu procesa približavanja Uniji bio priznat status funkcionirajuće tržišne ekonomije. Privatizacija, restrukturiranje državnih trvtki, neadekvatni zakoni za poslovanje poduzeća dio su problema.
Europska komisija u ovakvim analizama uvijek procjenjuje težinu obaveza preostalih do zadovoljavanja Unijinih standarda. Namjanje napora zahtijevati će područja slobodnog kretanja kapitala, zakona o tvrtkama, informatičko društvo, ribarstvo, energija, promet, zaštita potrošača i javnog zdravlja, carinska unija i financijski nadzor. Problemi srednje težine kakvi traže pojačavanje napora iznađeni su u područjima poljoprivrede, tržišnog natjecanja, oporezivanja, sigurnosti hrane, socijalne politke i upošljavanja, pravosuđa, regionalne politike, javnih nabava i slobodnog kretanja radnika , dobara i usluga. Jedino je jedino područje u klasi najtežih, zaštita okoliša.