Američke obavještajne službe našle su se na udaru žestokih kritika jer nisu preduhitrile terorističke napade od 11. rujna 2003. godine. Slične kritike čule su se na račun obavještajne zajednice i glede informacija o iračkom oružju za masovno uništavanje. Oba ova slučaja dovela su do poziva da se obavi reforma američkih obavještajnih agencija. U SAD se vode oštre debate o tome kakve su reforme potrebne, ali već se i čuju prigovori da se s njima ne ide naprijed dovoljno brzo.
Tek prije malo više od godine dana Nacionalno povjerenstvo za ispitivanje uzroka terorističkih napada na Sjedinjene Države – poznato po skraćenom nazivu Komisija 9/11 – objavilo je preporuke za reformu obavještajne zajednice. Kao odgovor na to, predsjednik Bush je uspostavio Nacionalni centar za bornu protiv terorizma, a Kongres je usvojio zakon o reformi obavještajnih službi…Međutim, bivši obavještajni dužnosnici i članovi Komisije 9/11 kažu da su reforme u nekim područjima u najboljem slučaju spore.
Jedan od članova komisije Slade Gorton kaže da je četiri godine nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države još uvije teško dobiti različite vladine agencije u ogromnoj državnoj sigurnosnoj birokarciji da surađuju. "Mislim da je teško precijeniti poteškoće na koje se nailazi u odvraćanju ogromne savezne vlade s desecima agencija od kulture u kojoj se informacija smatra blagom i drži skrivenom do kulture u kojoj postoji prikladno dijeljenje informacija".
Da bi naglasio ovo pitanje, predsjednik Bush je ovaj tjedan objavio izvršnu odredbu u kojoj poziva američke obavještajne agencije da razmjenjuju informacije koje se odnose na terorizam i utemeljio je Vijeće za razmjenu informacija. Bivši djelatnik Središnje obavještajne agencije CIA-e Michael Scheuer, koji se nalazio na čelu jedinice ove obavještajne službe koja je tragala za Osamom bin Ladenom, kaže da su ozbiljni problemi ostali u njegovoj bivšoj agenciji i pod novim direktorom Porterom Gossom.
On kaže da gospodin Goss otuđio od sebe više dužnosnike agencije i ukazuje na nedavnu iznenadnu ostavku drugog čovjeka tajnih operacije CIA-e Roberta Richera, koji se nalazio u službi 35 godina. "To mi kaže da postoji enorman problem morala i čelništva u agenciji. A ako agencija ima problema, mislim da možemo zaključiti da ih ima, jer bez obzira na sve propuste, to je još uvijek vodeća američka obavještajna agencija. A odlazak gospodina Richera vjerujem da je ozbiljna naznaka kako nije sve kako bi trebalo biti u američkoj obavještajnoj zajednici".
Nakon unutarnje istrage u CIA-i o terorističkim napadima od 11. rujna, gospodin Goss je rekao kako neće poduzeti administrativne disciplinske mjere protiv uposlenika. Gospodin Scheuer kaže da činjenica da nitko nije pozvan na odgovornost od strane obavještajne zajednice ili Povjerenstva koje je istraživalo napade predstavlja veliku pogrešk
Bivši uposlenik CIA-e Burton Gerber, s 39 godina staža u tajnim operacijama, kaće kako nije fer da se obavještajne agencije, posebice CIA-a, proglase odgovornom za sve. "Jasno je da je riječ o nekoj vrsti propusta. Djelomično riječ je o propustu da se ispravno tumače informacije. Međutim dosta je informacija povezano, ali se nije djelovalo u skladu s time. Tako da ako želimo govoriti o odgovornosti, moramo govoriti i o čelnicima i ljudima koji donose političke odluke".
Po riječima gospodina Gerbera, nisu samo obavještajne službe te koje trebaju reformu. Reforma je potrebna i u Kongresu u načinu na koji on nadgleda obavještajne službe. Burton Gerber kaže da će najvažnija reforma biti da se osigura da birokracija ne priguši agilnost, entuzijazam i inicijativa američkih obavještajnih djelatnika.