Simfonijski orkestar Arlingtona, čije je sjedište u predgrađu Washingtona, nedavno je proglasio bankrot. Time se pridružio orkestrima u Honoluluu, na Havajima i gradu Savannah u Georgiji, koje su mučili slični financijski problemi, konkretno – prezaduženost. Kako se broj ljubitelja klasične glazbe u Americi smanjuje, a njezina publika stari, uprave orkestara nastoje na inovativniji način promovirati klasičnu glazbu, odnosno približiti je novim slušateljima.
Proslavljeni američki skladatelj i dirigent Marvin Hamlisch smatra da bi njegovi kolege trebali bolje komunicirati, i to ne samo s glazbom koju izvode, već i s publikom. "Prije, ili na kraju koncerta, dirigent bi se trebao obratiti publici, trebao bi reći nešto o djelu koje je na programu, što je recimo svojedobno činio Leonard Bernstein. Jer, u protivnom, ljudi mogu ostati kod kuće, i poslušati snimku iste kompozicije na cedeu. Ljudi koji odlaze na koncerte vole nešto novo naučiti, vole kad im netko stručan objasni kompoziciju. Onda u njoj više uživaju".
Marvin Hamlisch je dirigent National Symphony Pops Orchestra, orkestra koji osim klasičnog repertoara izvodi i glazbu iz popularnih filmova ili skladbe iz mjuzikala. "Kada izvodimo lakši program, uvijek ima dosta ljudi. Nadamo se da će oni poslije doći i na koncert klasične glazbe. Mislim da je to važno, jer orkestri moraju zaraditi, da bi se održali. Dio novca koji se zaradi na koncertima popularne glazbe financira naše koncerte klasične muzike".
Laura Johnson radi u odjelu za odnose s publikom, u simfonijskom orkestru Baltimora. Ona kaže da je jedan od načina bolje promocije klasične glazbe – suradnja s drugim kulturnim institucijama. "U novoj ćemo sezoni imati zajednički program s umjetničkom galerijom Baltimorea. Posjetitelji izložbi Matissea, Moneta i Picassa dobit će obavijesti o koncertima našeg orkestra, na kojima će se izvoditi glazba koja je utjecala na te slikare".
Flagg je direktor jednog od programa glazbene Akademije Julliard u New Yorku, kojem je cilj animiranje javnost za klasičnu glazbu. Aaron Flagg je odrastao u radničkoj četvrti Los Angelesa, no kaže – već je u ranoj dobi zavolio klasičnu glazbu. On smatra da orkestri trebaju raditi s mladim ljudima, odnosno inspirirati ljubav prema toj vrsti umjetnosti u najranijoj dobi. "Sjećam se kad sam prvi put čuo Beethovenovu Šestu simfoniju. Pred očima su mi se stvorile slike prirode – okružje koje u svakom slučaju nisam mogao vidjeti u mom susjedstvu. Pomislio sam – ako je ta glazba u stanju u mojoj svijesti oslikati takav prizor, onda me zapravo njoj nitko ne treba približavati. Klasičnu je glazbu dovoljno – slušati".
Bez obzira na financijske probleme nekih orkestara, mnogi vjeruju da kriza klasične glazbe u Americi uopće ne postoji. U zemlji postoje stotine simfonijskih orkestara. Dvadesetak njih svjetskog su glasa; sjedišta su im u velikim gradovima istočne ili zapadne obale. Ti orkestri imaju dobru donatorsku bazu, snažne sponzore. Financijske probleme često imaju orkestri lokalnijeg karaktera. Henry Fogel, predsjednik Udruge simfonijskih orkestara Amerike, kaže da mediji vole pisati o krizama, o problemima, o negativnim stvarima. Zato se često može pročitati vijest o bankrotu nekog orkestra, ali ne i o uspješnim orkestrima.
Dana Gioia, direktor Nacionalne zaklade za umjetnost, vladinog tijela koje pomaže umjetnost, vrlo je optimističan. "Mislim da se financijska situacija, nakon nekoliko teških godina, sada popravlja. Naša je zaklada dala prošle godine više novca nego prije. Ukupno više od tri milijuna dolara, za oko 118 pojedinačnih projekata. I za orkestre, a i za njihove obrazovne programe. Podrška naše zaklade nije bila ovako velika u posljednjih 10 do 15 godina".
Na manji posjet i promjene u ukusu publike, američki orkestri odgovorili su kreativnijim marketingom i novim idejama u vezi s prezentacijom klasične glazbe. Hoće li u tome uspjeti baš svaki orkestar – za sada se ne zna. Ono što je jasno je to da je koncert klasične glazbe danas često inovativniji i uzbudljiviji događaj nego prije.