Novi zakon u Hrvatskoj, usklađen sa slovom Europske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima, štiti manjinske jezike, s tim da je praksa nešto drugačija od dobrog propisa, u zemlji se sve manje govore jezici manjina iako je tolerancija porasla, naročito je problematična situacija sa srpskim, što sve zajedno ostavlja prostora poboljšanjima, smatraju stručnjaci Vijeća Europe u svojoj svježoj analizi primjene Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima u Hrvatskoj.
Vijeće Europe kao udruga europskih demokratskih država koja promovira vrijednosti poput demokracije, tolerancije, kulturne različitosti, suradnje ovakve provjere radi u svim svojim članicama, Hrvatska nije izuzetak i, uzgred budi rečeno, nalaz ni izdaleka nije nepovoljan kao u nekim tzv. starim demokracijama. S izvještajem ispred sebe, Odbor Ministara Vijeća Europe objavio je svoje preporuke Hrvatskoj. Preporučuje se nastavak aktivnosti na, kako se kaže, "promicanju osviještenosti i snošljivosti prema regionalnim i manjinskim jezicima i kulturama koje oni predstavljaju kao prema sastavnom dijelu kulturne baštine Hrvatske, tako i općem nastavnom planu i programu na svim razinama odgojno–obrazovng sustava tako i u javnim glasilima".
Predškolski odgoj morao bi imati ponudu rusinskog i ukrajinskog, a redovna nastava i slovačkog. Hrvatskoj manjka suvisla strategija izobrazbe nastavnika manjinskih jezika, kao i odgovarajući edukativni materijali. Jedna od sugestija je omogućavanje ljudima da se služe vlasititim , manjinskim jezikom komunicirajući s organima državne uprave. Dvojezični nazivi mjesta, veće prisustvo dvojezičnosti na javnoj televiziji kao i u lokalnim medijima načini su očuvanja jezičnig bogatstva. Konačno, zadnja preporuka, valja "pojasniti narav tradicionalne prisustnosti slovenskog jezika u Hrvatskoj i to u suradnji s govornicima tog jezika".