Iako su bili pozvani na središnju svečanost obilježavanja desete obljetnice akcije “Oluja” u petak Kninu, nitko od trojice saborskih zastupnika SDSS-a nije se odazvao tome pozivu. Ratko Gajica saborski je zastupnik SDSS-a iz Kinina. Upitali smo ga zbog čega se, iako njegova stranka ima ugovor o suradnji sa Sanaderovom vladom, u petak 5. kolovoza nije priključio središnoj državnoj svečanosti obilježavanja desete godišnjice Oluje?
Ratko Gajica: “Sjećanje na “Oluju” kod mene i većine Srba koji su tu ostali trostruko je neugodno. Prvo, govorim o vremenu kad je “Oluja” izvedena. Ljudi su očekvali da će ih vlast uvažiti kao građane, da će uspostaviti red i osigurati poštivanje zakona. Umjesto toga omogućeno je najgore nasilje, ubijanje nedužnih civila i to starih i nemoćnih i uništavanje imovine u ogromnim količinama. Način na koji je to rađeno upućuje na zaključak da je to vršeno namjerno i organizirano i barem bez protivljenja vlasti. Drugo, Srbi koji su ostali na prostoru Hrvatske i pokazali lojalnost, odbačeni su kao smeće. Nikoga nisu zanimali ni oni ni njihova lojalnost, ni činjenica da su, uvjetno rečeno, normalni ljudi. Samo su doživljeli prijezir zbog toga što su ostali u svojoj kući, što su Srbi, što su bili u svojoj kući za vrijeme rata, čak i u slučaju da su bili Hrvati, radilo se o tome da su bili nepoželjni i to na način koji je bio otvoreno iskazivanje netrpeljivosti. Treće, sve što se kasnije događalo,a to znači dva tri dana nakon vojnih operacija, bilo je zapravo sprečavanje ljudi da dođu svojoj kući. Bila je to zapravo realizacija čišćenja Srba s prostra na kojem su stoljećima. Bez obzira na različitu političku retoriku, praksa je čvrsto na stavu da povratak Srba nije poželjan i treba ga spriječiti. Taj stav je vidljiv u različitim oblicima, od administrativnoga postupanja do stvaranja atmosfere i slanja političkih poruka, i sve to zapravo ukazuje na ovo što sam rekao. U toj funkciji su i nasrtaji na ljude i otvoreno nezakonje koje se još i danas događa. I sad s obzirom na takav doživljaj “Oluje”, čovjek mora imati neprijatnost i mora s oprezom prići i ovim proslavama kakva je bila jučer”.
Govore u Kninu na središnoj svečanosti održali su najviši predstavnici hrvatske državne vlasti: predsjednik drave, premijer i predsjednik Sabora. Pitali smo zastupnika Ratka Gajicu na koji je način doživio političke poruke koje su ti govori sadržavali.
Ratko Gajica: Ono što ja mislim da treba reći iz ugla moga osjećanja i moga gledanja je slijedeće: čini mi se da umjesto da se s distance od deset godina realno sagledaju činjenice i realno i pošteno ocijene događaji, da se iskaže i realna ocjena u odnosu na Srbe, bez obzira kakva je njihva pozicija, i na one koji su ostali i na one koji su se, kako se to kaže, pobunili, umjesto dakle, realnog sagledavanja činjenica i dalje se zanemaruju zločini i nepotrebna stradanja civilia i imovine i dalje se zapravo zaobilazi stvarna istina. Ja sam jučer zapazio neke bolje poruke. One se svode na to da sve zločine treba procesuirati, ali msilim da to zapravo nije dovoljno. Treba valorizirati Oluju na bolji način da se stvarno istraže sve činjenice koje su se dogodile. To je nešto što treba i Srbima, to je nešto što treba i Hrvatskoj, to je nešto što treba i Hrvatima. Umjesto toga, još uvijek postoji po mom mišljenju prevelika doza politizacije koja onda služi i za manipulaciju iza međusobna politička sukobljavanja različitih struja u Hrvatskoj. Kad imate to onda razgovor o stvarnim činjenicima neminovno ostaje po strani."
Saborskog zastupnika SDSS-a Ratka Gajicu zamolili smo na kraju da dade svoj osvrt na način na kojeg je deseta obljetnica Oluje obilježena u Srbiji, kao i na komentare srbijanskog državnog vrha na Oluju. Gajica tvrdi da podržava sve manifestacije kojima je cilj....
Ratko Gajica: da se oda pošta žrtvama Oluje bez obzira tko su i bez obzira na koji način su se dogodili, a žrtva je i kad moraš otići iz svoje kuće pa se ne možeš vratiti, a ono što se događalo u Beogradu je zapravo evociranje tih sjećanja na žrtve Srba. Prema tome, svako takvo evociranje , uspomenu na žrtve ja poštujem, i bez obzira gdje se događaju također ih poštujem. Problem nastaje onda kad se ti događaji počnu uptrebljavati u političke svrhe, onda je sasvim moguće da se događaju manipulacije, političke manipulacije, onda se nužno događaju nesporazumi. Ja dakle poštujem sjećanja na žrtve, nisam dovoljno pratio sve tamošnje političke reakcije, ali bojim se da ne nastanu neke politčke manipulacije koje će onda svima donijeti štetu. U mjeri u kojoj se to bude događalo i u mjeri u kojoj se već dogodilo, to mi se nikako ne sviđa.