Linkovi

Malteški sokol


“San Francisco je tesko napustiti,” rekao je jednom Rudyard Kipling, i to je tocno. Stoga, nakon prica o Angel Islandu i Chinatownu, evo jos jedne iz San Francisca.

Nedavno se, naime, navrsilo 75 godina od objavljivanja, po ocjeni vecine ondasnjih, a i danasnjih kriticara - “najboljeg americkog detektivskog romana svih vremena.” Sedamdeset i pet godina, a njegov glavni lik – Sam Spade - jos uvijek luta u maglu obavijenim, zabacenim prolazima maste Amerikanaca. Bas kao sto je i u maglu obavijenim ulicama i zabacenim, mracnim prolazima San Francisca, u najpoznatijem romanu Dashiella Hammetta. Tricetvrt stoljeca kasnije, mnogi imaginarni, a i mnogi stvarni likovi salijecu te iste ulice i prolaze San Francisca.

Ljubitelji Dashiella Hammetta znaju – dovoljno je samo pojaviti se, svakog dana u podne, pred brojem 100, na ulici Larkin, u San Franciscu, ispred glavne knjiznice, rezervacije nisu potrebne, ali jesu detektivske vjestine da bi se, u masi ljudi, otkrilo tipa u trenckotu i fedora-sesiru i pratilo ga onda sve dok, s ulice Bush, ne skrene u zabacenu Burritt Alley i ne stane pred broncanom plocom na kojoj pise:”On approximately this spot, Miles Archer, partner of Sam Spade, was done in by Brigid O’Shaugnessy.”

Svatko, naravno, zna tko su Miles Archer, Sam Spade i lijepa, zagonentna i podmukla Brigid O’Shaugnessy – glavni likovi Malteskog sokola! Bili oni ljubitelji Dashiella Hammetta ili, pak, Humphreyja Bogarta, jer Bogie je igrao Spadea u filmskoj verziji Malteskog sokola, redatelja Johna Houstona, trenutak kad vide te rijeci, napisane na broncanoj ploci, svi koji su pratili tipa u trenckotu i fedora-sesiru znaju da je to mjesto pocetak jednoj uzbudljivoj i nezaboravnoj avanturi.

Pet kilometara dugu setnju, pod imenom Dashiell Hammett Tour, jer i obilaze se zgrade u kojima je Hammett zivio i pisao i lokacije iz njegovog klasicnog romana, jos od 1977. godine vodi lokalni spisatelj i povjesnicar po imenu Don Herron. Uz i niz brda San Francisca, i kad je sunce i kad je magla, vjerna se povorka kao sjena za njim sulja, ili kako je Wall Street Journal pisao “vrluda kao pijana macka,” ulicama cija imena imaju nedvojbeni prizvuk San Francisca - California, Powell, Hyde, Sutter, Leavenworth, Monroe, Eddie, Ellis i Market Street....adresama na kojima je Hammett zivio, mjestima s kojih je inspiraciju crpio ili, da citiram opet Wall Street Journal, “mimo jeftinih azijskih restorana, sumnjivih hotela, barova bez prozora i mjesta na kojima novcanica od 20 dolara donosi puno vise nego u nekom od supermarketa.”

Ako je u Hammettovoj prici spomenuta, recimo, neka stambena zgrada ili zalagaonica, onda je ona na odredjenoj lokaciji i postojala, u velikom broju slucajeva zadrzala se na istoj lokaciji i do danasnjeg dana. Primjerice, na broju 891, u ulici Post, stan je u kojemu je Hammett zivio od 1926. do 1929. i koji mu je posluzio kao model za stan Sama Spadea.

Setnja zavrsava, cetiri sata kasnije, u restoranu u koji je i Hammett cesto zalazio - John’s Grill, poznatom, naravno, i pod imenom The House of the Maltese Falcon. Hammetove obozavatelje ceka posebno pice – Bloody Brigid.

Hammettov roman salijece i progoni vec nekoliko generacija citatelja! Jer upravo taj njegov roman definira americku predodzbu privatnog detektiva, Sama Spadea, i femme fatale, Brigid O’Shaugnessy, mnogi kazu – najbolje razradjenog i razvijenog lika femme fatale kriminalistickog zanra. Hammettov najslavniji lik, njegova najpoznatija kreacija – detektiv Sam Spade – ono je sto vecinu fascinira, on je odmah postao prava ikona; Spade je snazan, muzevan, seksipilan, samotnjak, u svom businessu potpuno samostalan, gorak, osoran, ironican, covjek s vlastitim kodeksom pravila ponasanja, covjek koji radi izvan zakona, covjek koji ne rasipa rijeci, novac, vrijeme, ljubav... Spade je lisen svake sentimentalnosti, Spade je bescutan, Spade je “tvrdo kuhan.” Tipicna Spadeova recenica – The thing is, this is our story and we stick to it!! Tipicne Hammettove recenice, kratke, odsjecene, sture.

Hammett je pisao o svijetu koji je sam dobro poznavao. Rodjen i odrastao na istoku zemlje, “gdje su kuce cetvrtaste, a zivoti okrugli,” govorio je, Dashiell Hammett je proputovao Sjedinjene Drzave uzduz i poprijeko, radeci kao operativac za slavnu agenciju Pinkerton. Zapad mu je jako odgovarao, ali kad se, po povratku iz prvog svjetskog rata, smjestio u San Franciscu, razbolio se od tuberkuloze i bio prisiljen napustiti agenciju.

Bolestan i bez prihoda, Hammett je odlucio – bit ce pisac detektivskih prica. Ne onakvih kakve je dotad citao, te su bile naivne i smijesne. On je zivot poznavao, on ce pisati drugacije. I pisao je nekoliko godina za casopis Black Mask, Crna maska, na cijim je stranicama predstavio svoj prvi lik – detektiva Continental Opa, sluzeci se pri tom onim sto je vidio dok je sam radio kao jedan od Pinkertonovih detektiva. Op uziva veliku popularnost kod citatelja i, 1928, Hammett pise svoj prvi roman – Red Harvest, Krvava zetva, za glavni lik i koristi Opa.

Red Harvest je bio psiholoski triler, pisan sirovim, nekicenim stilom koji ce postati poznat pod imenom “hard-boiled,” a od Hammetta napraviti tvorca novog kriminalistickog romana. Godinu kasnije izlazi i Hammettova druga knjiga - Dain Curse, Kletva Dainovih, a 1929. Hammett zakljucuje da je doslo vrijeme za stvaranje novog lika – Sama Spadea; slijedece godine i objavljuje Malteskog sokola.

Sve skupa, Hammett ce napisati oko 80 pripovjedaka i pet romana. Zadnji – The Thin Man – objavljuje 1934, i onda... nista vise. Hammettu je bilo samo 39 godina. Zadnjih 27 godina zivota Hammett ni rijeci vise nece objaviti. Zasto? U prvom redu, poceo je prezirati stil koji je sam stvorio. Zatim, kao izrazitog pristasu ljevicara, McCarthy ga je progonio. Buduci da je odbio imenovati druge, u zatvoru je zavrsio. I na crnoj se listi se nasao. Vratio se na istok zemlje i u izolaciji zivio sve do svoje smrti, 1961. godine.

Hammett je bio covjek pun proturjecnosti. Slavan, a pustinjak; bogat, a nikad para nije imao, bez pennyja je i umro; Marksist koji je Americi u oba svjetska rata sluzio, pokopan je na Nacionalnom groblju Arlington; radije je u zatvor otisao nego imena prijatelja odao. U grad koji ga je najvise inspirirao nikad se vise nije vracao.

A ono sto je Sherlock Holmes napravio za viktorijanski London, to je i Hammettov Sam Spade za predratni San Francisco. Hammettov kolega Raymond Chandler jednom je rekao: Hammett je ubojstvo izvukao iz salona i bacio ga u mracni, zabaceni prolaz gdje i spada. U prolaz i ulice San Francisca kojega vise nema. Osim kad se na njegova brda slegne magla i kad se krene za covjekom u trenckotu i fedora-sesiru, tragom Dashiella Hammetta.

XS
SM
MD
LG