Koristeći neke od proizvodnih metoda kojima nastaju mikročipovi, znanstvenici su izradili diodu od poroznog silicija koja bi mogla, na koncu, dovesti do stvaranja baterije s uporabnim vijekom od nekoliko desetljeća.
Elektricitet takve baterije nastaje pretvaranjem niske razine beta zračenja – odnosno, elektrona – u električnu struju. Premda bi proizvodila tek tisućiti dio snage konvencionalne kemijske baterije, nova 'betabaterija' konceptualno je mnogo učinkovitija i potencijalno manje skupa od drugih sličnih dizajna, uz relativno jednostavnu proizvodnju. Ukoliko se nova dioda pokaže uspješnom kada bude ugrađena u završenu bateriju, onda bi se takav izvor električne energije mogao koristiti u sustavima od kojih se traži dug uporabni vijek, ali im je servisiranje vrlo komplicirano – recimo, poput strukturalnih senzora na mostovima, opreme za promatranje i bilježenje klimatskih parametara, te satelita.
Dugotrajna snaga nove baterija vezana je uz dugovječnu prirodu njezinog goriva – tricija. Tricij je izotop vodika koji oslobađa elektrone procesom beta raspada. Poluvodiči od poroznog silicija stvaraju električnu struju apsorbirajući elektrone, baš kao što solarna ćelija – fotoćelija – stvara elektricitet apsorbiranjem energije iz dolazećih fotona svjetlosti. O novoj diodi multinacionalna ekipa znanstvenika sa Sveučilišta Rochester, Sveučilišta Toronta, Rochesterskog instituta za tehnologiju, te kompanije BetaBatt iz Houstona, piše u svibanjskom izdanju časopisa "Advanced Materials".