Površina bazena gejzira Norris, u Nacionalnom parku Yellowstone, na prvi pogled ne izgleda kao posebno privlačno mjesto za život. Otrovni plin sumporovodik diže se iz uvijek vrućeg tla; otopljen u vodi, taj plin postaje sumporna kiselina. Tekućina koja stalno oplakuje porozne stijene, stoga, ima pH vrijednost 1,0 što znači da je dovoljno kisela da otapa i čavle.
No, pokazuje se da je stjenovita površina tog bazena, koja se proteže kilometrima poput pločnika, prepuna života. Norman Pace, biokemičar Sveučilišta Colorada, u Boulderu, i njegova dvojica kolega opisuju taj bogat život u najnovijem izdanju časopisa "Nature".
Utisnut oko tri četvrtine centimetra ispod površine tla nalazi se svijet koji nastava oko 40 različitih vrsta bakterija i algi. 'To je blistav zeleni sloj, poput smaragda … vrlo upadljiv,' komentirao je Pace svoje nalaze.
Stijenje koje se nalazi povrh tog sloja štiti ove organizme od isušivanja, kao i od sunčevih ultraljubičastih zraka. No, kroz poroznu strukturu stijenja prolazi dovoljno svjetla za neophodnu fotosintezu. Genetska analiza mikroba pokazala je da ih oko 40 posto pripada rodu Mycobacteria, obitelji među čijim su brojnim pripadnicima i uzročnici tuberkuloze i lepre; 25 posto mikroba su alge iz roda Cyanidia.
Norman Pace predmnijeva da mikobakterije, koje tvore dugačka vlakna, možda osiguravaju strukturu čitave zajednice, a zauzvrat bi bile 'plaćene' energijom koju 'hvataju' fotosintetičke alge. Jedna od neobičnih odlika ovog svijeta jest kristaliziranje minerala oko mnogih vlakana mikobaterija, tako da nastaju trajni kruti odljevi struktura organizama, mikrofosili.
Znanstvenici podsjećaju da je površina Marsa umnogome nalik Yellowstoneu – surov, vulkanski pejsaž koji je nekad olakivala voda. Traganje za ostacima 'endolitskih' zajednica – odnosno onih koje su nastale unutar stijenja – moglo bi biti najbolja nada za otkrivanje dokaza o prošlom životu na površini Marsa, pišu Norman Pace i njegovi kolege.