Njemačka ima treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana. Istodobno, Njemačka se nosi sa značajnim ekonomskim problemima uključujući stagnaciju ekonomskog rasta i visoku nezaposlenost.
Njemačka ekonomija doživjela je velike udarce posljednjih godina. Premda je jedna od najvećih izvoznika, nezaposlenost u Njemačkoj blizu je rekorda. Nezaposleno je više od pet milijuna ljudi, odnosno 12,6 posto radne snage, što je najgora stopa nezaposlenosti u toj zemlji od Drugog svjetskog rata. Taj problem naročito dolazi do izražaja u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje u nekim područjima iznosi i 25 posto.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder predložio je smanjenje poreza kompanijama i neke druge mjere kako bi se zaustavio ekonomski pad. On je, također, pozvao njemačke tvrtke da otvore nova radna mjesta te zaustave trend zatvaranja pogona i njihovu selidbu u inozemstvo, u zemlje s jeftinijom radnom snagom.
Analitičar Adam Posen urednik je nove knjige “Njemačka i svjetska ekonomija”. On kaže da je njemački sustav socijalne skrbi darežljiv te da stvara ogroman financijski teret. U tom kontekstu Posen spominje da vlada financira zdravstvenu skrb te da omogućava studentima gotovo besplatno školovanje.
"Njemačka, Francuska, Švedska i neke druge europske zemlje koje puno ulažu u socijalnu skrb svaki dan dobijaju račune na naplatu. Treba pogledati sve te državne institucije, milijune studenata i ljudi kojima vlada plaća zdravstveno osiguranje. Treba namaknuti sredstva za financiranje svega toga što znači da morate imati dovoljno veliku ekonomiju kako biste dobijali dovoljno poreza."
S druge strane, kaže Adam Posen,u Sjedinjenim Državama najveći dio sredstava odlazi na obranu dok o zdravstvenom osiguranju i upisninama na fakultete uglavnom trebaju brinuti građani sami. Olaf Gersemann, washingtonski je dopisnik najvećeg njemačkog poslovnog tjednika “Wirtschaftswoche”, a nedavno je i napisao knjigu “Kaubojski kapitalizam: europski mit, američka realnost”.
On kaže da Njemačka treba daljnje ekonomske reforme, a naročito više fleksibilnosti u zapošljavanju i otpuštanju radnika. Prema njegovom mišljenju, njemačke kompanije neodlučne su u zapošljavanju novih radnika jer ih je kasnije teško otpustiti. Zbog toga je nazaposlenom Nijemcu teže pronaći novi posao nego nezaposlenom Amerikancu. Vlada kancelara Schroedera počela je primjenjivati reforme koje uključuju smanjivanje beneficija za nezaposlene i smanjenje socijalne pomoći. No ekonomist Adam Posen kaže da su potrebe dodatne mjere.
"Vlada kancelara Schroedera treba početi reformirati i druge dijelove ekonomije, a ne samo tržište radne snage. Samo jedna reforma neće biti dovoljna da se stvori potreba za novim radnim mjestima. Zbog toga vjerujem da je taj plan politički neodrživ."
Ekonomska nesigurnost čini Nijemce štedljivijima, a to, pak, nanosi štetu ekonomiju, pojašanjava Olaf Garsemann iz tjednika "Wirtschaftwoche".
"Taj čimbenik straha jako je važan u Njemačkoj. Ljudi su stvarno preplašeni pa ne žele kupiti novi automobil, ne žele više kupovati nove kuće. To je jedan od glavnih uzroka stagniranja ekonomije."
Olaf Gersemann dodaje da je još jedna slabost njemačke ekonomije neuspjeh da se stvore nove kompanije u novim industrijskim granama, poglavito u visokoj tehnologiji. Većina promatrača dodaje da će njemački napori za poticanje gospodarstva biti nastavljeni neovisno o tome hoće li njemački kancelar Gerhard Schroeder i njegovi socijaldemokrati ostati na vlasti. Sudbina ekonomske reforme najvjerojatnije će biti presudna kad Nijemci budu izašli na birališta sljedeće godine.