Linkovi

Proljetni skok u ludilo ljetne štednje vremena


S dolaskom proljeća, dolazi i promjena vremena: Europa je to učinila prošli vikend, Sjedinjene Države to čeka noćas . Većina građana tome uopće neće posvetiti veću pažnju, čak i ako se ne sjete na vrijeme pomaknuti satove. No, ljetno vrijeme, koje se sada koristi u 70-tak zemalja diljem svijeta, ima iza sebe kompliciranu i kontroverznu prošlost.

Mnoge veseli da će od sutra večer počinjati kasnije … u najmanju ruku će tako izgledati zbog kasnijeg zalaska sunca. No, Michael Downing kaže da se teško može zamisliti kontroverznija tema … onda kada je bila tema dana. On je autor knjige "Spring Forward: The Annual Madness of Daylight Saving Time", odnosno, u slobodnom prijevodu, 'Proljetni skok: godišnje ludilo ljetne štednje vremena'. Kako kaže, gotovo čitavo stoljeće , neki Amerikanci tvrde da je pomicanje sata unaprijed neprirodno, zbunjujuće, pa čak i svetogrdno.

"Kad je to prvi put bilo predloženo, fundamentalistički propovjednici u Americi protivili su se ljetnom vremenu zato što – kako su tvrdili – ono odvlači zemlju s 'božjeg' vremena. Čitavoj nevolji nimalo nije pomoglo da je prva nedjelja s novim vremenom pala točno na Uskrs, pa su mnogi ljudi kasnili na službu u crkvu," kaže Michael Downing.

Zamisao da se pomicanjem vremena iskoristi više sunčanih sati u danu tijekom ljeta već je svojedobno fascinirala jednog od američkih očeva nacije – Benjamina Franklina. No, Michael Downing stvarnu praktičnu ideju pripisuje engleskom arhitektu Williamu Willetu. Jednog jutra, 1907. godine, on je jahao jednim londonskim parkom. "Bila je zora i on je zamijetio da su na svim prozorima, na okolnim zgradama, bile navučene zavjese. Pomislio je da, kad bi se samo satovi pomakli za jedan sat unaprijed, sunce bi već izašlo kada bi se ljudi budili, a navečer, imali bi jedan sat duže dnevno svjetlo koje bi mogli koristiti za aktivnosti u slobodno vrijeme," opisuje Michael Downing.

Prijedlog je izazvao burnu raspravu u britanskom parlamentu, koja je trajala godinama, još i nakon početka Prvog svjetskog rata, 1914. "Njemačka je tada prihvatila ljetno vrijeme u nadi da će time zaštediti energiju. Kada je to učinila Njemačka, i Britanija je odmah učinila isto, potom i Sjedinjene Države. To se shvatilo kao ideja za štednju energije u ratno vrijeme, kada je energija bila potrebnija u ratnoj proizvodnji," kaže Downing.

U Americi, ljetno je vrijeme bilo opozvano 1919. godine, djelomice i zahvaljujući jakom pritisku farmera. Oni su tvrdili da pijevci ne znaju za satove, te da općenito za poljoprivredu sat ne znači ništa: stvari se odvijaju prema Suncu: ako ga još nema, onda su usjevi vlažni od rose i ne mogu se žeti. Redoviti prijelaz na ljetno vrijeme vraćen je u punoj mjeri tek 1966. godine.

Neki dijelovi zemlje, međutim, usvojili su ga znatno ranije, poput, recimo, grada New Yorka. Kako kaže Michael Downing, ulagači na Wall Streetu, naime, željeli su imati satnicu što je moguće bliže financijskim tržištima Londona, a trgovci su jednostavno željeli imati više kupaca. Ljetno vrijeme je odgovaralo i bejzbol klubovima, jer su mogli igrati dulje utakmice u vrijeme kada stadioni još nisu imali raskošnu umjetnu rasvjetu. Radovali su se i proizvođači roštilja: osamdesetih godina, svaki mjesec ljetnog vremena donosio im je dodatnu zaradu od 150 do 200 milijuna dolara.

No, ni do danas, stvari nisu potpuno bez problema, kaže Michael Downing: Hawaji, Arizona i dijelovi Indijane ni do danas nisu na ljetnom vremenu. "Indiana je slavna u čitavoj zemlji. Za početak, ona je jedna od onih saveznih država koje se nalaze u dvije vremenske zone: dio je na istočnom, a dio na središnjem vremenu. Kad se doda da neki okruzi i u istočnoj i u središnjoj zoni pomiču satove jedan sat unaprijed, a drugi ne, dođete na praktički tri različita vremena na relativno maloj udaljenosti. Zakonodavci Indiane svake se godine pokušavaju uhvatiti u koštac s tim problemom, ali bezuspješno."

Proučivši gomile materijala – od kongresnih svjedočenja, pa do uredničkih članaka u novinama – Michael Downing je došao do zaključka da rasprava oko ljetnog vremena pokazuje kako i jednostavna ideja može rezultirati kompliciranom argumentacijom i pristaša i protivnika. Štoviše, kako kaže, danas ljetno vrijeme više ništa ne štedi. No, priznaje da ipak i sam jako voli jednu stranu ljetnog vremena – duge, svijetle večeri.

XS
SM
MD
LG