Zatvorena vrata europskih granica, stvarnost je za sve koji sa bh pasošem, bez dodatnih viza i garancija, nastoje putovati Starim kontinentom. Takva situacija bi se, medjutim, trebala uskoro promijeniti - Glas Amerike je u Briselu ekskluzivno došao do dokumenata koji najavljuju skore promjene vizne politike EU prema BiH i ostatku Balkana.
Teško da je bilo težih vremena za putovanje Europom i ostatkom Zapada za one koji nose bosanskohercegovački pasoš - apsurdna siuacija se u posljednje vrijeme još više naglašavala: što je Europa bila šira i otvorenija, čvršće su se zatvarala vrata Bosni i Hercegovini i ostatku Balkana.
U isto vrijeme, pozivi iz Sarajeva na predočenju konkretnog spiska potrebnih uvjeta za ukidanje viza prema BiH, završavali su se na uopštenim stavovima i političkim pamfletima.
Medjutim, zahvaljujući tihoj diplomatiji, a još više stvarnim rezultatima na stabiliziranju prilika i države, jedna od članica EU je uzela na sebe da pomogle BiH i Zapadnom Balkanu- u dokumentu koji, zvanično, ne postoji, a do kojeg je ekskluzivno došao Glas Amerike u Briselu, predstavnici Grčke priznaju da je Europa, još na samitu u Solunu obećala regionu da će se progres isplatiti. Napredak u ispunjenju opštih kriterija je ostvaren, negdje više - negdje manje, dok su zaslužene nagrade izostale - europske granice su zatvorene, čak i granice država u koje su Bosanci i Hercegovci doskora putovali bez ograničenja.
Kada se sa Rusijom može pregovarati o novoj viznoj politici, kada se razmišlja i o pregovorima sa Kinom, najmanje što Brisel može učiniti je da Zapadnom Balkanu da iste šanse, insistira se u ovom ekskluzivnom dokumentu.
Svjesni su toga i u aktuelnom luksemburškom predsjedništvu EU. Stalni predstavnik Luksemburga pri EU, Martine Schommer: Trebamo vidjeti kako daleko možemo ići, ali nam je potpuno jasna potreba da se narodima Balkana da do znanja da su oni dio Europe i da nisu blokirani barijerama viza".
Šta će se učiniti? Grčka uzima na sebe da se potakne politička rasprava o vizama za Balkan na regionalnoj radnoj grupi Vijeća ministara, nakon čega bi se pozvala Europska komisija da da prijedlog ublažavanja vizne politike prema BiH i ostatku Balkana. Konačna odluka Vijeća, na koju bi pristanak trebali dati i europski ministri pravde i unutarnjih poslova, mogla bi se očekivati već sada, početkom 2005. godine, u svakom slučaju, prije juna ove godine i druge godišnjice Solunskog samita.
