Kandidat predsjednika Busha za novog državnog sekretara, doktor Condoleezza Rice, je izjavila kako će raditi na jačanju veza s američkim saveznicima, kako bi svijet učinila sigurnijim i demokratskijim mjestom za život. Govoreći pred Senatskim Komitetom za vanjske odnose, gospodja Rice je povukla paralelu izmedju svijeta danas, i situacije u Evropi u toku Hladnog Rata.
U svom uvodnom izlaganju pred senatorima gospodja Rice je ukratko izložila glavne ciljeve politike prema inostranstvu koje će ona slijediti kao predsjednikov izabranik ako njena nominacija bude potvrdjena. Prije svega, obećala je da će popraviti veze sa saveznicima zategnute zbog rata u Iraku. Ona je stala u odbranu tog rata, rekavši da je američka politika nakon napada 11. septembra 2001., bila teška, ali neophodna i ispravna. Gospodja Rice će, naglasila je, nastojati da ojača američka savezništva, podrži prijatelje Amerike i svijet učini sigurnijim i boljim. Širenje demokratije je, zaključila je, velika misija koja danas stoji pred američkom diplomatijom. Bushova administracija želi da ujedini demokratske zemlje u borbi protiv terorizma i izgradi jedan medjunarodni sistem koji će se zasnivati na zajedničkim vrijednostima i vladavini prava. Kao odmetnike i prave izvore tiranije u svijetu gospodja Rice je nabrojala grupu zemalja, uključujući Kubu, Bjelorusiju, Burmu, Iran, Sjevernu Koreju i Zimbabve.
Što se Evrope tiče, budući državni sekretar je naglasila da je teško zamisliti potpuno slobodnu Evropu sve dok situacija na Balkanu ne bude sredjena. Odgovarajući na pitanja senatora ona je izrazila jaku podršku srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, rekavši da se nada da će on nastaviti putem koji vodi demokraciji i saradnji sa Evropom. Da bi se na Kosovu uopšte načinio napredak, dodala je, neophodni su novi standardi za reguliranje prava manjina. Republikanski senator George Voinovich je dodao da je uvjeren da tom regionu pripada još veći značaj unutar američke spoljne politike, što je, kako kaže, stalno govorio i dosadašnjem državnom sekretaru Colinu Powellu.
Što se tiče jednog od najosjetljivijih mjesta u američkoj spoljnoj politici - onoj prema Iraku, gospodja Rice je naglasila da je uvjerena da je u postratnom Iraku ostvaren napredak i da ne vidi potrebu za promjenom politike prema toj zemlji.
Senatori su od nje tražili odgovor na pitanje o izlaznoj strategiji za američke snage koje se sada svakodnevno bore protiv opasne pobune u Iraku. Američka uloga u Iraku će zavisiti, smanjivati se ili povećavati zavisno od toga koliko sposobne za borbu protiv pobunjenika budu bivale iračke snage. Naročito oštra pitanja o situaciji u Iraku gospodji Rice su postavljali senator i bivši demokratski predsjednički kandidat John Kerry, te demokratska senatorica Barbara Boxer, koja je u jednom trenutku gospodju Rice optužila riječima da joj je važnija lojalnost predsjendiku Bushu nego istina; Condoleezza Rice je na to takodjer oštrim tonom odgovorila da joj lojalnost ni prema kome, ikada ne bi bila važnija od istine. Senator Kerry je naglasio da se uopšte ne slaže sa njenim stavom da nisu neophodne modifikacije politike prema Iraku.
Od ostalih pitanja, gospodja Rice se osvrnula i nanajnovije dogadjaje na Srednjem Istoku, rekavši da oni predstavljaju dobru priliku da se okonča izraelsko-palestinski sukob, a što se Rusije tiče, što je inače njena uža specijalnost, Condoleezza Rice je rekla da će Sjedinjene Države i dalje na tu zemlju vršiti pritisak u pravcu demokratskog razvoja.
Očekuje se da će, bez obzira na tešku raspravu u Komitetu za odnose sa inostranstvom, gospodja Rice, dosadašnja savjetnica predsjednika Busha za pitanja nacionalne sigurnosti, relativno lako dobiti potvrdu za svoju nominaciju pred Senatom u punom sastavu.
