Bosna i Hercegovina se u Briselu prepoznaje po činjenici da, uz državnu zajednicu Srbije i Crne Gore, te Hrvatsku, tokom godine na izmaku nije do kraja ispunila obavezu suradnje sa Hagom i predaje svih optuženih za ratne zločine. To joj umanjuje šanse za brz i nesmetan nastavak procesa integracije sa EU, u kojem je do sada, uglavnom vlastitom krivnjom, potrošila previše dragocjenog vremena.
Da vrijeme nezaustavljivo leti pokazuju i zbivanja na političkoj sceni, osebno ona za koja se smatra da su od ključne važnosti za integraciju BiH u euro-atlantske strukture. Jedno od takvih je i objavljivanje godišnjeg izvještja Europske komisije o prilikama u zemljama Zapadnog Balkana- krajem maja ove godine su analitičari Komisije upozorili- reforme napreduju, ali ne i suradnja sa Hagom.
Gotovo istovjetno upozorenje je odaslano put Sarajeva, Beograda i Zagreba, a lokalne vlasti su, svaka za sebe, promnašle svoj dio poruke- Beogradu se prijeti Studijom izvodljivosti, Zagrebu odlaganjem početka konačnih pregovora o prijemu, a Sarajevu se ukazuje da izostanak suradnje sa Tribunalom znači neispunjenje jednog od ključnih političkih uvjeta za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Polemika oko toga kako kazniti krivca i da li su mjere Visokog predstavnika u tom pravcu pretjerane, ili tek neophodne, nije se ni stišala, a pred nama je početka naredne godine, kada se očekuje novi izvještaj Komisije. Da nije riječ o tek još jednom od ispraznih birokratskih dokumenata, upozoriće vas svi u Briselu koji su iole pažljiviji promatrači političkih prilika i klime.
Na osnovu mišljenja izrečenog u godišnjem pregledu, Brisel gradi politiku i vuče poteze. Ukoliko je suditi po dosadašnjem iskustvu, isčekivanje na punu suradnju i predaju optuženih karakteriziraće i naredni izvještaj Komisije. Do tada, "na čekanju " su sve perspektive bližih odnosa sa Unijom.
Svi koji se bave BiH u sjedištu europskih institucija će upozoriti da se ovdje, možda najpažljivije od svih, sluša šta o suradnji zemlje i regiona ima reći glavna tužiteljica Tribunala, Carla del Ponte. Zbog toga ne treba čuditi činjenica da prvi Brisel reagira na upozorenja iz Haga i poručuje: tek po predaju haških bjegunaca otpočećemo ozbiljne razgovore. Do tada, Bosna i Hercegovina, kao i susjedne joj zemlje, s razlogom ostaju u kategoriji onih čija ozbiljnost i spremnost na "viši nivo" odnosa još nema prolaznu ocjenu.
