Vraćajući se na zbivanja u 2004, govorićemo o naučnim otkrićima i prodorima, kao i pričama koje su napravile medicinske vijesti. Za Glas Amerike izvještava Carol Pearson.
Najzanimljivija vijest iz svijeta nauke je bila otkriće prema kojem je nekada davno na Marsu postojala voda kao izvor života. NASA-ini brodovi-blizanci, ”Spirit” i “Opportunity”, istražuju crvenu planetu još od januara 2004.
U Nasi kažu da nedavni podaci koji su stigli iz “Spirit-a“, pokazuju postojanje minerala koji nastaje samo u bazenima vode u tekućem stanju.
Svemirski brod “Opportunity” je takođe otkrio dokaze da su nekada postojale smjene poplava i suša.
Dr. Steven Squyres je glavni naučnik ove misije: Na Marsu je postojala životna sredina. Ovo je bilo plitko more. Ovo je površina soli. Međutim, ne znamo da li je tamo bilo i života, ali postoji sredina koja je bila veoma podobna za život.
Istraživanja ukazuju na vlažnost i toplotu Marsa gdje se život mogao razviti prije nekoliko milijardi godina, u doba kada je život na Zemlji bio u začetku.
Drugo značajno otkriće je da su astrofizičari otkrili prvi par pulsirajućih objekata, naime neutronskih zvijezda koje se obrću i u mlazevima šire radijaciju.
Dalja istraživanja ovih vrtećih objekata mogu pružiti do sada najozbiljnije ispitivanje Einstenove opće teorije relativiteta.
Na zemlji, naučnici koji rade u pećini udaljenog indonežanskog ostrva Flores su pronašli kosti najmanje ljudske vrste u povijesti. Australijski profesor Bert Roberts, član istraživačkog tima, nazvao ih je “patuljcima“ jer su bili oko metar visine.
“Ovdje je jedna od kostiju ruke patuljka. Možete vidjeti da je veličine pola moje ruke, a i svi ostali dijelovi patuljka su bili upola veliki, što je polovica naše visine i sve do ovog otkrića prošle godine, niko nije mogao ni zamisliti da su ljudi mogli biti tako maleni u ne tako davnoj prošlosti.“
Ovi mali čovječuljci se zvanično zovu Flores Man (lat. Homo Floresiensis). Čini se da su živjeli najmanje prije 18 hiljada godina i Dr. Squyres vjeruje da su mogli živjeti na ostrvu do 16. vijeka.
Istraživači iz Južne Koreje su napravili glavnu naučnu vijest u svijetu u 2004. kada su objavili da su klonirali ljudski embrion.To je bio prvi dokaz da se ova tehnika može primijeniti na ljudske ćelije. Istraživači su rekli da su željeli proizvesti osnovne linije embrionske ćelije koje bi mogle pomoći naučnicima da razumiju složena oboljenja ili eventualno proizvedu genetski odgovarajuće ćelije za pacijente, a koje bi mogle zamijeniti njihove vlastite. Pošto bi osnovne ćelije sadržale vlastiti DNK pacijenata, smanjila bi se mogućnost da tijelo odbije ćeliju.
Uznemiravajuće vijesti o smanjenju raznolikosti vrsta smo dobili od velikih istraživanja vodozemaca, leptirova, biljki i ptica.
Glasnogovornik Udruženja Auduban Bob Perciasepe (izgovara se: perčasepi) je utvrdio glavni problem.
“Uništavanje životne okoline je bez sumnje osnovni problem s kojim se suočavamo kada govorimo o većini ovih vrsta.“
Naučnik sa Univerziteta Stanford kaže da će krajem ovog vijeka oko 10% svih vrsta ptica vjerovatno izumrijeti, uginuti zbog gubitka životne sredine, lova ili promjena klime.
Istraživanja na Stanfordu kažu da će gubitak ovih vrsta imati utjecaj na ljude jer će doći do izumiranja ptica koje prenose polen na usjeve i bilje, jedu štetočine i životinjske ostatke.
U medicinskim otkrićima, novi napori su učinjeni da se obezbijede lijekovi za najsiromašnije u svijetu.
Udruženi su napori bogatih zemalja, fondacija, zdravstvenih radnika, farmaceutskih proizvođača i ostalih grupa koje promoviraju nekoliko različitih inicijativa, uključujući vakcinu protiv malarije i napore da se pronađe lijek protiv AIDS-a. Svjetska zdravstvena organizacija je postavila za cilj pronalaženje lijeka protiv AIDS-a za tri miliona ljudi u zemljama u razvoju do kraja 2005.
U pokušajima u Mozambiku, vakcina koju je pronašla kompanija Glaxo Smith Kline je spriječila izbijanje ozbiljnih slučajeva malarije kod djece u skoro 60%. Ta farmaceutska firma radi na pronalaženju vakcine već 20 godina.
Joe Cohen, direktor istraživanja i razvoja preduzeća Glaxo Smith Kline, je pozdravio pokušaj u Mozambiku.
“Uspjeh je veliki. Zapravo, rezultati su takvi da vjerujemo da se radi o pomaku u razvoju vakcine protiv malarije.“
Potrebno je obaviti dalja istraživanja prije nego što vakcina bude u prodaji negdje 2010.
U ostalim vijestima, proizvođač lijekova Merck je sa tržišta povukao lijek protiv bolova Vioxx jer se ustanovilo da lijek dva puta povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Ptičija groznica je izbila prošlog januara u jugoistočnoj Aziji i prouzrokovala da se unište milioni pilića. Međutim, zdravstveni naučnici kažu da brige u regiji zbog izbijanja groznice nisu prestale.
Kažu da se ptičija groznica uvukla u veći dio Azije i nije izvjesno da će uskoro nestati. Ova godina je dočekala i dva širenja smrtonosnog virusa ptičije groznice u Kambodži, Kini, Hong Kongu, Indoneziji, Južnoj Koreji, Laosu, Maleziji, Tajlandu i Vijetnamu. Manje žestoki nasrtaji bolesti su pogodili i druge zemlje. Virsu koji uzrokuje ptičju groznicu se brzo širi i mijenja oblik, tako da njegovi prenosnici mogu biti i mačke i svinje. Svjetska zdravstvena organizacija opominje da u 2005. možemo biti svjedocima još gorih slučajeva ptičije groznice pošto su zreli uslovi za razarajuću pandemiju među pticama, i, eventualno, ljudima.
