U Centru WOODROW WILSON, ovdje u Washingtonu, danas je takodje bilo govora o Bosni i Hercegovini, ali iz jednog specifičnog, naučnog, ugla. O svom istraživanju nedavno završenom u BiH govorio je Christopher Corpora, viši stručni saradnik u američkom Ministarstvu odbrane i uskoro doktor filozofskih nauka na univerzitetu American, koji će svoju doktorsku tezu pod naslovom: Društvene pojave i tendencije u vezi sa organiziranim kriminalom i korupcijom u BiH, braniti u junu iduće godine.
O samoj disertaciji i njenim zaključcima vjerovatno ćemo imati priliku da informiramo nakon što ona bude odbranjena. Danas je, medjutim, gospodin Corpora govorio samo o jednom dijelu svojih istraživanja, o anketama koje je u Bosni i Hercegovini obavio sa oko 800 ispitanika, tragajući za odgovorom na pitanje: šta to predstavnici medjunarodne zajednice nisu znali i razumjeli kad se radi o organiziranom kriminalu i korupciji u BiH, te taj problem i dalje ostaje daleko od riješenog. Njegove su analize tih razgovora, kaže, socio-kulturne, a ne političke; naučne, a ne institucionalne. Uz to, i još jedna ograda:
Bilo šta što ću ja danas reći ni na koji način ne treba da bude povezano sa stavovima i politikom vlade Sjedinjenih Država niti Ministarstva odbrane. Sve su to moje ideje i ja sam odgovoran za njih.
Njegova je zamisao bila da utvrdi šta lokalni eksperti, podijeljeni u tri kategorije - ljudi iz nevladinih organizacija i medija, zatim oni koji rade na čuvanju i sprovodjenju zakona, te, konačno, poslovni ljudi - misle o problemu korupcije i organiziranog kriminala. Sudeći prema nekoliko primjera koje je naveo, gospodin Corpora je uspio da dobije odgovore koji dosta jasno odslikavaju stanje svijesti u BiH kada se radi o ovom problemu. Evo jednog:
Ovo je bio razgovor sa jednim pripadnikom policije u Sarajevu. On kaže: korupcija je najbolji oblik posla u ovoj zemlji, jer ne moraš da plaćaš porez i ima mnogo otvorenih mogućnosti da se obogatiš. Sve zavisi samo od toga koliko od svog morala si spreman da žrtvuješ za to. Sve su to započele dominantne političke stranke. One su morale da nabave novac da plaćaju lojalne i nastavljaju borbu tokom rata. Taj se proces jednostavno nastavio poslije rata...
Govoreći, samo kratko, o ulozi medjunarodne zajednice i njenoj nedovoljnoj sposobnosti da riješi ili pomogne u rješavanju problema organiziranog kriminala i korupcije u BiH, gospodin Corpora navodi tri, po njemu, osnovna uzroka - lošu ili nedovoljnu komunikaciju između stranaca i BiH, nedovoljno znanje i razumijevanje sredine, te razlike u tome šta je ko očekivao od mirovnih snaga, organizacija i i medjunarodne zajednice u cjelini.
Uz duhovitu opasku gospodina Corpore da su stranci u BiH, recimo, lako razumjeli mehanizam plave koverte, ali da su ostali zbunjeni pred fenomenima ”veze i štele“, sačekaćemo disertaciju gospodina Corpore za neku možda malo detaljniju analizu njegovih, kako je sam naglasio, ličnih naučnih nalaza o problemu korupcije i organiziranog kriminala u BiH.
