Linkovi

Pregled pisanja američke štampe o tragediji ruskih talaca - 2004-09-06


Još jednom, piše Michael Wines u nedjeljnom New York Timesu, Rusi su odgovarajući tipičnom brutalnošću postavili mučnu jednačinu: Koliko je nevinih života jednako životu jednog teroriste. Pri tome autor podsjeća na Moskovsko pozorište kada je u akciji spašavanja poginulo više od 250 onih koje su pokušavali osloboditi, mada pravi broj mrtvih nije nikada saopćen.

Ništa uopće nije učinjeno da se spase životi, navodi autor komentara riječi moskovskog vojnog analitičara, Pavela Felgenhauera. Medjutim, podrazumjevajući da je tačna tvrdnja o okrutnosti ruskih snaga, što mnogi osudjuju, ostaje i dalje pitanje: kako bolje reagirati?

Jedna od nepoznanica u takvoj jednačini je namjera terorista, navodi autor riječi dugogodišnjeg pregovarača UN-a u krizama talaca, Giandomenico Picco-a.

On dalje u tekstu pod naslovom - Pregovarati ili ne, piše da iskustva borbe protiv terorista u Izraelu, Britaniji, Francuskoj, Kašmiru, ukazuju na to da se terorizam smanjuje kada oponenti pregovaraju i da se rasplamsa ukoliko pregovori izostaju.

Rusija se već dugo sa tim nije slagala, i zauzela je čvrsto stajališe protiv pregovora sa čečenskim separatistima oko političke kontrole, kaže Michael Wines u New York Times-u. On medjutim naglašava da je posljednja kriza promjenila čvrsto rusko stajalište, te da je Kremlj bio spreman na pregovore. Ukoliko je kriza politička samo je politika može riješiti, navodi autor ocjenu UN-ovog pregovarača, Ginadomenica Picco-a, koji krizu u Čečeniji poredi sa onom u Sjevernoj Irskoj.

Iskazana spremnost za razgovore ukazuje na to da je nekoliko godina terora i smrti prisililo Ruse za pregovarački sto, ili drukčije rečeno da se Kremlj počinje kretati prema realističnijem pogledu na ono šta treba učiniti na smirivanju separatizma zaključuje Michael Wines u New York Timesu

Rusko ponašanje je pomoglo rasplamsavanje, ali ne opravdava čečenski terorizam i njihove partnere u zločinu. Čečenski terorizam čini manje vjerovatnim, ali ne i manje neophodnim riješenjem čečenske mizerije, zaključuje se u redakcijskom komentaru Washington Posta objavljenom neposredno nakon vijesti o brojnim žrtvama u Beslanu.

Washingon Post ukazuje na to da ruska vlada treba tražiti političko rješenje za stanje u Čečeniji. To mora uključiti pregovore sa umjerenim Čečenima, čak umjerenim čečenskim separatistima i stvaranje istinske čečenske vlade, ukoliko za to već nije kasno.

Na početku komentara se citiraju riječi markiza de Custina, koji u Pismima iz Rusije 1839. godine piše da su stanovnici u Rusiji najjadniji na svijetu, jer u isto vrijeme, zajedno i jednako, pate od zla barbarizma i civilizacije. U komentaru se ukazuje i na to da su Sjedinjene Države Rusiji ponudile pomoć u traženju i otkrivanju identiteta terorista koji su planirali i izvršili ovaj napad na školu koji se ničim ne može opravdati.

Pregled pisanja američke štampe o tragediji u Beslanu zaključujemo komentarom Rogera Cohena u New York Times-u: ukazujući na to da uzimanje taoca u Rusiji pokazuje svijetu koliko je pošast terorizma zaista globalna, Cohen navodi riječi ruskog ministra obrane Sergeja Ivanova: Objavljen nam je rat - rat u kojem je neprijatelj nevidljiv, a front ne postoji; zvuči poznato, kaže Roger Cohen u svom komentaru, aludirajući na izjave predjsneika Busha nakon napada 11. septembra. Cohen dodaje kako je Hladni rat, iz današnje perspektive, bio kristalno jasan- slobodni svijet protiv komunizma, i zaključuje kako ” uz sve više mladih sa srednjeg istoka koji se odlučuju za terorizam kao karijeru...lako se vidi da su statistike negdašnjih sovjetskih raketa bile mnogo jednostavnije za riješiti.“

XS
SM
MD
LG