Izbor Borisa Tadića za predsjednika Srbije jeste dobra vijest, ali, moguće, ne nosi sa sobom onoliku količinu promjena, kolikoj se nada medjunarodna zajednica, kaže se u posljednjem izvještaju Medjunarodne krizna grupe o Srbiji.
Izvještaj naslovljen "Promjena političkog pejzaža u Srbiji" bavi se posljednjim promjenama na srpskoj političkoj sceni, koje je donio izbor Borisa Tadića za državnog predsjednika. Analitičari tako ukazuju da je tek "tijesna" većina glasača, stavom da žele vidjeti Srbiju na pro europskom kursu, odlučila izbore.
I poslije, po mjerilima brisela, "uspješnih" predsjedničkih izbora u Srbiji, teško je smetnuti sa uma snagu kakvu su iskazali radikali, te činjenicu da su srpski glasači duboko podijeljeni. Zbog toga, kada su reforme i budućnost zemlje u pitanju, ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo, uvjereni su u Medjunarodnoj kriznoj grupi.
Sigurno je samo da je široko rašireno razočarenje tranzicijom i njenim dometima, što stanovnicima Srbije u fokusu interesovanja ostavlja samo ključne elemente: ekonomiju i boljitak, ostavljajući u drugom planu politiku zasnovanu na nacionalizmu, pa čak i pitanja kao što je budućnost Kosova, ili sve jači pritisak Europe i ostatka svijeta da se konačno uhapse haški bjegunci.
Sa zabrinutošću se konstatira da izbor Tadića još nije rezultirao niti jednim novim transferom optuženih u Tribunal, dok vlada Vojislava Koštunice ne pokazuje značajnije pomake ka deblokiranju suradnje sa Hagom...Sa druge strane, Beograd je usporio reforme, te pogoršao odnose sa manjinama u Vojvodini, otvarajući prostor za nove krize.
Medjunaroda krizna grupa se pita koliko je, u ukupnoj situaciji, ostavljeno "manevarskog prostora " za novog srpskog predsjednika. Sa druge strane, upozorava se da nagli politički uspon nekadašnjeg Miloševićevog sudruga, Bogoljuba Karića , otvara mogućnost za nove, "populističke trendove" u ne tako dalekoj budućnosti.
