U srijedu su pred članovima Senatskog Komiteta za odnose sa inostranstvom, u Washingtonu, govorilo o američkoj vanjskoj politici u odnosu na jugoistočnu Evropu. Diskusija pod naslovom: Nezavršeni posao na Balkanu bila je podijeljena u dva panela.
U prvom panelu su učestvovale Kathleen Stevens, pomoćnica zamjenika američkog državnog sekretara za Južnu i Centralnu Evropu i Mira Ricardel, pomoćnica američkog ministra odbrane po pitanju međunarodne sigurnosti.
Najviše je riječi bilo o situaciju u Srbiji i Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na Kosovo, zatim o situaciji u BiH, prenošenju ovlasti sa snaga SFOR-a na EUFOR i potrebi hapšenja najtraženijih optuženika sa haške liste, Karadžića, Mladića i Gotovine.
Panelistima i okupljenima se obratio senator George Voinović riječima da se više od 950 američkih vojniak iz sastava Nacionale garde Ohia priprema za raspoređivanjen a Kosovu , te će oni služiti u okviru snaga KFOR-a. Balkan je zasigurno drugačije mjesto nakon smrti Franje Tuđmana i uklanjanja Slobodana Miloševića, kazao je senator Voinović, ali posao tamo još uvijek nije okončan u vrijeme dok nastojimo da vidimo predsjednikovu viziju Evrope u koja je cijela, slobodna i mirna. Martovsko etničko nasilje na Kosovu je tragičan i hitan podsjetnik da na Balaknu treba da se uradi još dosta posla.
Kathleen Stevens, pomoćnica zamjenika američkog državnog sekretara za Južnu i Centralnu Evropu je kazala da je SFOR uspješno okončao misiju u BiH, da je u BiH također uspješno uspostavljeno jedinstveno Ministarstvo odbrane i da je vrlo važna stvar da NATO ne napušta BiH.
Na primjebu sentora Vojinovića upućenu po pitanju strukture vlasti u BiH, gospođa Stevens je odgovorila da su vladine strukture određene Daytonom, dok je na pitanje o postojanju ćelija Al Qaide u BiH odgovrila da američki zvaničnici usko surađuju sa bh zvaničnicima po ovmo pitanju i da BiH nije mjesto gdje se radikalizam lako razmnožava.
Ona je nadalje pozdravila rezultate predsjedničkih izbora u Srbiji i izbor Borisa Tadića na čelnu poziciju, te je također kao prvi i najvažniji uslov priostupa evroatlanskim integracijama podvučena suradnja sa Hagom. Što se tiče Kosova, nastvit ćemo zagovoarati duh dijaloga-kazal je gospođa Stevens.
Mira Ricardel iz Ministarstva odbrane je takođe pohvalila uspješnu misiju SFOR-a u BiH i prenos ovlasti na evropske snage, govoreći da je jedna od najvažnijih lekcija naučenih u BiH potreba za ohrabvrivanjem oslanjanja na vlastite sange od samog početka, kako bi se izbjegle akcije koje stavraju dugotrajnu zavisnost i kako bi se pomoglo ljudima da preuzmu odgovornost vlastitog upravljanja i sigurnosti, što je prije moguće. Ona je također istakla potrebu hvatanja ratnih zločinaca kao prioritet u ovom regionu.
U drugom panelu učestvovali su James Dobbins, direktor Centra za međunarodnu sigurnost i odbrambenu politiku korporacije RAND, James o Brien iz grupe za političku analizu Albright, zatim Ivan Vejvoda, izvršni direktor Balkan trusta za demokraciju pri Marshallovom fondu Sjedinjenih Država, te izdavač novina Koha Ditore s Kosova,Veton Suroi.
Kosovski lonac nastavlja istiha vriti i povremeno ključati. Kad proključa, kako se to desilo nedavno, reakcija međunarodne zajednice je da sada nije vrijeme da se temperatura smanji, jer bi to samo nagradilo ekstremiste - kaže James Dobbins.
Ukoliko se produžava kosovsko neizvjesno stanje, otvorena i produžena međunarodna pregovaranja po pitanju budućnosti Kosova mogu biti čak i više destabilizirajuća, te mogu potencijalno izazvati vrstu etničkog nasilja koje se želi izbjeći.
Predložio bih osiguravanje standarda prije statusa, ali uz definiranje i standarda koje želimo i statusa koje smo spremni podržati. Sa statusom tako definiranim, liderstvo kosovske većinske zajednice će uveliko pojačati inicijative kako bi se ti standardi i postigli.
Ovo bi se moglo postići ukoliko Sjedinjene Države i Evropska unija zajedno objave njihovu spremnost i želju da se podrži neovisnost Kosova u okviru sadašnjih granica, omogućene tako da kosovski politički lideri demonstriraju njihovu sposobnost da izgrade društvo u kojems svi Kosovari mogu živjeti u miru i dostojanstvu.
Govoreći o povlačenju trupa iz BiH, gospdoin Dobbins je kazao: Tokom prvog susreta sa Vijećem NATO saveza, američki državni sekretara Colin Powell se zavjetovao našim evropskim saveznicima riječima: U BiH idemo zajedno i zajedno ćemo iz nje izaći. Sljedeće godine mi idemo iz BiH, a oni ostaju - kazao je gospodin Dobbins.
Povlačenje američkih trupa iz BiH je više simbolički nego praktrički potez. Aranžmanom između EU i SAD oslobađaju se američke snage koje se mogu korisitit u Iraku i Afganistanu. S druge strane radi se o malom broju američkih vojnika, nekoliko stotina, te je u potpunosti razumno da Amerika smatra da problemi u BiH trebaju biti u domenu Evropljana. Takav stav olakšava ostalima konstantaciju da bi Afgansitan ili Irak trebali biti naš problem. Gospodin Dobbins nadalje kaže da dvojna sjedišta NATO-o i evropskih snaga mogu izazvati poteškoće jer se radi o dva zapovjedništva na istom geografskom prostoru.
James o Brian iz Albrightove grupe kaže da izazovi u regionu ne izrastaju iz američke politike, ali da se mora priznati da djelotvorna američka politika mora uraditi više kako bi se situacija na Balkanu poboljšala. Sjedinjene Države moraju progovoriti i potaći evropsku uniju da uradi sljedeće: Dopustiti Crnoj Gori da o vlastitoj sudbini odluči sljedeće godine, zagovoarati otovrenu diskusiju prema mogućem prijemu u EU posebno Crne Gore i posebno Srbije.
Mora se osigurati da se o finalnom statusu Kosova odluči do 2005 godine, a prije toga preporuke gospodine O Briana su sljedeće: Prvo , snage UNMIK-a se moraju ukloniti, dok bi i dalje ostale snage NATO saveza, drugo Kosovarima se treba prepustiti potpuno samoupravljanje ,zatim ekonomski razvoj bi trebao biti prioritet za region i na kraju, trebaju se vršiti pripreme za diskusiju o statusu Kosova.
Ivan Vejvoda iz Marshalovog fonda je kazao da smo na Balkanu svjedoci uravnoteženog kretanja ka stabilizaciji i konsolidaciji. On je kao pozitivan primjer istkao izbor Borisa Tadića na posljednjim predsjenduičkim izborima u Srbiji. Vjerujem da bi u Srbiji trebali vidjeti pojačanu suradnju sa haškim tribunalom u skoroj budućnosti i to iz razloga jer je postalo jasno, u posljednjih nekoliko mjeseci da je to prepreka napretku Srbije.
Za Kosovo je gospodin Vejvoda kazao da se radi o najtežem neriješenom pitanju na Balkanu. U prošlosti su se vodile brojne debate po ovom pitanju, te je sada vrijeme za demokratse reformiste da se uključe u obnovljeni dijalog kojeg će podržati izabrani zvaničnici, predstavnici građanskog društva i međunarodne institucije.
Urednik novina Koha Ditore, Veton Suroi je kazao da je stagnacija na Kosovu zaokružena, te je također uspostavljen sisitem uzajamnog optuživanja. Misija UN-a na Kosovu nije uspjela uspostaviti samostalnu vladavinu, te Kosovo trenutno djeluje na osovu četiri različita pravna sistema i tri različita ekonomska sisitema, dok je stvarna stopa nezaposlenosti nešto ispod 70 posto. Sve ovo vodi ka degradaciji - kazao je gospopdin Suroi. Kosovo se nalazi u političkom vakumu, te je potrebno iznaći rješenje za finalni status Kosova.
