Situacija u kojoj se produžava neizvjesnost oko konačnog kosovskog statusa, jedan je od razloga zašto su porasle etničke tenzije na Kosovu, dok su martovski sukobi pokazali jasan neuspjeh medjunarodnih i domaćih snaga da zaštite nacionalne manjine, tvrdi posljednja analiza medjunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, Amnesty International.
U izvještaju pod naslovom " Propust u zaštiti prava manjina", ova uticajna organizacija sa žaljenjem konstatuje da su etničke manine, i nakon pet godina medjunarodne uprave na Kosovu, i dalje izrazito ranjive. Nepostojanje "čvrstog medjunarodnog odgovora" na kršenje opšte sigurnosti, ogleda se u ozbiljnom broju poginulih i ranjenih, tvrdi se u izvještaju, koji primjećuje da KFOR i civilna policija nemaju nikakve koordinacije u radu, te da sasvim različito tumače vlastite misije u stabilizovanju kosovskih prilika.
"Preko hiljadu ljudi iz srpske i zajednice Aškalija ostalo je bez domova i živi u lošim uslovima", primjećuje se, uz kostataciju da je to rezultat nedavnih nemira i nasilja na Kosovu.
Uz to, kritikuje se civilna uprava UN na Kosovu kao i vlasti Srbije i Crne Gore za činjenicu da do sada nije rasvjetljena sudbina "nestalih" prije, tokom i nakon sukoba 1999. godine.
Amnesty poziva UNMIK i kosovske vlasti da odgovorne za ubistva, paljenja i pozivanja na nasilje izvedu pred lice pravde, dok se od NATO i medjunarodnih snaga na Kosovu traži provodjenje "detaljne i nepristrasne" istrage o ulozi francuskih i njemačkih jedinica KFOR-a, kao i Kosovskog zaštitnog korpusa u martovskom nasilju.
Od organa lokalnih vlasti na Kosovu medjunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava traži da pokrenu istrage i mjere protiv onih koji su, obavljajući javne funkcije, sudjelovali u nasilju ili su propustili da ga na vrijeme spriječe.
