Podrška ljudskim pravima i demokraciji, naslov je najnovijeg izvještaja State Departmenta, u kojem su prezentirane aktivnosti koje su poduzele Sjedinjene Države u svrhu poboljšanja poštivanja ljudskih prava u određenim zemljama u toku protekle godine. Izvještaj je ugledao svjetlo dana jučer, a u njemu se obradjuje stotinu i jedna država. Kako bi se stanje poboljšalo, u svakoj od ovih zemalja Sjedinjene Američke Države učestvuju uz pomoć diplomacije. Ovaj izvještaj je State Department predao Kongresu, a razlika izmedju njega, i tradicionalnog godišnjeg izvješataja State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu u broju obradjenih zemalja, i , dakle, prezentiranju načina na koji Sjedinjene Države pomažu zemljama da poboljšaju ljudska prava. Evo kraćeg pregleda aktivnosti američke vlade u toku protekle godine u BiH:
Od potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, smanjeno je kršenje ljudskih prava generalno u BiH. Međutim, preostaju još uvijek ozbiljni problemi, i dosije vlade u BIH u polju poštivanja ljudskih prava, je i dalje slab. Policijska brutalnost se nastavlja, međutim, istovremeno je povećana policijska odgovornost za pojedinačna maltretiranja. Dominantne političke stranke i vlast nastavljaju utjecati na pravni sistem, te vrše pritisak i maltretiranja medija. Entitetske vlade i privatne organizacije nastavljaju ograničavati prakticiranje vjere manjina u većini područja, te vjerska diskriminacija i dalje ostaje problem. Trgovina ženama i djevojkama i dalje je ozbiljan problem.
Američka nastojanja u cilju poboljšanja ljudskih prava u BiH fokusiraju se na ojačavanju vladavine zakona i izgradnje institucija na državnom nivou kako bi se ojačala djelotvornost policijskih snaga i provodila pravda. Ovakva strategija je polučila izvjestan značajan uspjeh, kao što je stvaranje Državnoga Suda, i Ureda državnog tužitelja, a što je opet ojačalo zakonske procese u slučajevima poput onih protiv organiziranog kriminala i trgovine ljudima. Nakon izbora 2002 godine, američka ambasada je radila zajedno sa međunarodnom zajednicom kako bi ispitala nominacije za ključne ministarske pozicije, dozvoljavajući međunarodnoj zajednici da odbije kandidate koji nisu primjereni za pozicije, uključujući kriterije koji se tiču poštivanja ljudskih prava.
Američka pomoć Međunarodnoj komisiji za traženje nestalih omogućila je korištenje visokosofisticirane tehnologije identifikacije određenog broja nestalih od pretpostavljenih 20 do 30 hiljada za kojima se traga, uz pomoć DNA analize. Ostaci hiljadu i 536 osoba pronađeni su tokom 2003 godine. Američka ambasada je također pokazala jaku političku podršku za izgradnju memorijala u Potočarima, u Srebrenici. Pomoćnik američkog državnog sekretara za politička pitanja Marc Grossman posjetio je BiH u Novembru 2003. godine kako bi ohrabrio buduće reforme, te još jednom naglasio potrebu hvatanja ratnih zločinaca. Ista poruka upućena je bosansko-hercegovačkim vlastima, posebno vlastima RS od strane pomoćnika američkog državnog sekretara za pitanje ratnih zločina Pierra Richarda Prospera. BiH su takodjer u tom periodu posjetili zamjenik američkog ministra odbrane Paul Wolfowitz i pomoćnik državnog sekretara za političko-vojna pitanja Lincoln Bloomfeld, koji je potaknuo diskusiju o poštivanja ljudskih prava i demokraciji, , istovremeno se fokusirajući na reformu odbrane i neproliferacije.
Sjedinjene Države su također značajno pomogle u razvoju pravnog sistema BiH, omogućujući dva miliona dolara Neovisnoj sudskoj komisiji i Visokom pravnom i tužiteljskom vijeću. Sjedinene Države su također omogućile 300 hiljada dolara za program zaštite svjedoka za one koji su svjedočili protiv ratnih zločinaca u Hagu. Nadalje u ovom izvještaju State Departmenta za BiH se kaže da su u cilju promoviranja demokracije Sjedinjene Države omogućile finansijsku pomoć nevladinim organizacijama, zatim uložile u programe obrazovanja, ali i sponzorirale konferenciju koju je organiziralo bh novinsko vijeće, jer su neovisni i samostalni mediji izuzetno važni za razvoj demokracije. Međutim, na kraju se kaže da američka vlada trgovinu ljudima i dalje vidi kao ključni prioritet na kojem će Sjedinjene Države raditi s BH vladom u budućnosti.
