17 maja, navršila se 50-ta godišnjica odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Država kojom se naredjuje objedinjavanje američkih škola, nakon što je Sud presudio da je odvajanje škola za crnačku djecu neustavno i da djacima Afro-amerikancima ne daje jednake mogućnosti za obrazovanje kakve imaju djeca bijelaca. Pet decenija kasnije, još uvijek postoje kontroverze da li je poznati pravni slučaj Brown protiv Upravnog odbora za obrazovanje zaista stvorio bolje uvjete za obrazovanje. O tome govori novinar Glasa Amerike, Robert Raffaele.
Postoje dokazi da 50 godina nakon odluke Vrhovnog suda mnoge američke škole ponovo postaju odjeljene. Istraživanje u okviru Projekta gradjanskih prava harvardskog univerziteta je ustanovilo da je na jugu procenat djaka Afro-Amerikanaca u većini škola sa većinskim učenicima bjelcima opao za 13 posto, na ukupno 31 procenat u 2000-toj godini.
Prema tome, ako su škole u mnogim distriktima ponovo odjeljene, šta je postignuto odlukom Vrhovnog suda. Neki kažu da je to bio odredjujući trenutak u odnosima izmedju Amerikanaca afričkog porijekla i bijelaca u Americi.
John Brittain je član Uprave Američkog udruženja za gradjanske slobode.
”Slučaj Brown protiv Upravnog odbora za obrazovanje u 1954, čak i sama borba da se postigne integracija vodeći ka Zakonu o ljudskim pravima 1964, cijeli pokret za ljudska prava na jugu tokom 1960-tih i ranih 1970-tih kojeg su predvodili i drugi kao dr. Martin Luther King, Rosa Parks, sve je to bilo dobro za Ameriku, jer bi u suprotnom imali rasni apatheid kao u Južnoj Africi.“
Ponovna odvajanja škola su rezultat demografskih promjena, ne zakona, Ali pitanje kvaliteta ostaje. Postoji velika razlika u uspjehu izmedju djaka bijelaca sa jedne, te Afro-amerikanaca i pripadnika manjina sa druge strane. Testiranja na federalnom nivou od strane Ministarstva obrazovanja pokazuju da 40 posto učenika 4-tog razreda odlično čitaju u poredjenju sa 15 posto južno-amerikanaca, ili 12 posto afro-amerikanaca.
Ken Marcus iz Ureda za gradjanska prava Ministarstva obrazovanja: Mislim, kako sazrijevamo kao društvo i kako susrećemo različite probleme, više smo svjesni postojanja brojnih prepreka sa kojima se djeca još uvijek susreću. I, mislim da trebamo biti svjesni toga i ne misliti da su slučajevi kao Brown u prošlosti. Ti izazovi su tu i danas.
John Brittain, kaža da sudski nalog za školski autobus nije više za većinu roditelja prihvatljiv u smislu integracije.
”Mislim da danas, kada je riječ o protivljenjima integraciji škola koje je u biti prošlost, mi treba da se koncentriramo na unapredjenje škola, čak i po broju pripadnika manjina. Tu nema alternative, i moramo osigurati više što se tiče cijena prihvatljivih stanova.“
Odgovornost škola je ono o čemu trebamo govoriti, odgovornost i dobre škole vode u integraciju, to je način na koji treba da riješimo pitanje segregacije, kaže Jeanne Allen predsjednica Centra za reformu obrazovanja u Washingonu.
Odgovornost u javnim školama je cilj inicijative administracije predsjednika Busha poznate kao Ne izostaviti ni jedno dijete. To od škola zahtjeva da postignu odredjena unapredjenja, ili gube federalne fondove. Uz to roditeljima djece iz škola koje ne postignu zadati uspjeh daje mogućnost da ih šalju u druge škole. Gospodja Allen kaže da sloboda izbora često vodi u dobrovoljne integracije.
Jeanne Allen - Centar za reforme obrazovanja, Washington: Roditelji iz manjinskih skupina kojih se najviše tiče integracija škola, dolaze u hiljadama da saznaju više o izboru. Oni ne pitaju gdje su dijeca bijelaca. Oni pitaju gdje su dobre škole. I ako gledate škole koje oni traže, one imaju tendenciju ka većem broju djece drukčije boje nego škole iz kojih njihova djeca dolaze.
Nedavno istraživanje pokazuje da Amerika ostaje podjeljena u vezi uticaja odluke Vrhovnog suda o integraciji škola. Associated Press je utvrdio da 75 posto ljudi misle da je integracija unaprijedila obrazovanje djece afro-amerikanaca. Ali su ljudi gotovo jednako podjeljeni u mišljenjima da li je ona unaprijedila obrazoavanje djece bijelaca. Medjutim, istraživanje pokazuje da je odluka Suda od prije 5 decenija dovela do veće tolerancije i da sada preko 80 posto ispitanika kažu da više vole slati djecu u škole u kojima ima djece bijelaca, afro-amerikanaca i južno-amerikanaca.
