Večerašnjim vatrometom u Dublinu, glavnom gradu Irske, započeće svečanosti prijema deset novih članica Europeske Unije. Sam dolazak europskih lidera u Dublin se očekuje sutra poslijepodne, da bi svi zajedno prisustvovali podizanju zastava novih europskih članica , što će značiti i formalni prijem Estonije, Latvije, Litvanije, Poljske, Češke Republike, Slovačke, Madjarske, grčkog dijela Kipra, Malte i Slovenije u europsku porodicu.
Površina koju će obuhvatati Unia sa prijemom 10 novih članica raste za jednu četvrtinu, dok broj stanovnika raste za jednu petinu, i iznosiće više od 450 miliona.
Bez ikakve sumnje, EU sa 25 zemalja-članica, postaje po broju potrošača najveće svjetsko jedinstveno tržište. Medjutim, sjevernoamerička zona slobodne trgovine/ NAFTA, ostaje najveća po svojoj ekonomskoj moći.
Europski ekonomisti se nadaju da će novi ekonomski prostor sam po sebi dati poticaj stvaranju novih poslova, te jačanju europskog uticaja na ostatak planete.
Velika europska država će imati i srazmjerno velike troškove- planira se da se samo 2004. godine na funkcionisanje Unije potroši skoro 100 milijardi EUR. Svotu ravnu 1 procentu bruto nacionalnog dohotka njenih 25 članica, Unija će uglavnom potrošiti na podršku poljoprivrednoj proizvodnji i finansijsku pomoć regionima. Iz godišnjeg budžeta EU poljoprivreda će "pojesti" 47 milijardi EUR, a regioni 41 milijardu EUR. Od toga će tek 10 posto otići na programe koji će biti realizirani u novim europskim članicama.
Davanja u zajedničku kasu svake od članica odredjuje, pije svega, veličina i snaga njene ekonomije. Kada podvuče crtu, Njemačka će ove godine, na ime finansiranja zajedničke asocijacije država, ostati "kraća" za 5, 1 milijardu EUR, dok će Španija, veliki korisnik poljoprivrednih fondova, utržiti čak 8,9 milijardi EUR.
Tema o kojoj se nerado govori u Briselu je bogatstvo ili, bolje reći, siromaštvo koje sa sobom donose nove članice. Njihov prosječni bruto nacionalkni dohodak je tek 40 posto BND Europe - časni izuzeci su Slovenija i grčki dio Kipra, koji zarade do 70 posto europske zarade, dok Latvija kvari prosjek sa svojih 35 posto europskog bruto nacionalnog dohotka.
To će, vjeruje se, neizostavno rezultirati rijekom nezaposlenih "novih" Europljana, koji će bolje šanse za život tražiti u okviru sadašnje "petnaestorice". Računa se sa oko 200.000 migranata godišnje, u situaciji kada i najrazvijenije europske oblasti, poput belgijske Flandrije, već sada imaju oko 4 posto nezaposlenih.
Od talasa migranata će se europske zemlje boriti mjerama ograničenja, koje će trajati, obećavaju, primjera radi, Nijemci, barem dvije naredne godine.
Još su ozbiljnije mjere ograničenja prema imigrantima iz "ostatka svijeta"- već od prvog maja na snagu stupaju neke od pooštrenih mjera ulaska na teritoriju Unije, dobivanja azila, osnažuje se zajednička kontrola granica, kretanja "gostiju", kao i razmjena podataka o njihovom eventualnom apliciranju za život u "Velikoj Europi".
