Kako je najavljeno u Tribunalu, Žalbeno vijeće Medjunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju bi u ponedjeljak, 19. aprila, trebalo izreći presudu po žalbi na kaznu odredjenu generalu Radislavu Krstiću. Bivši zapovjednik Drinskog korpusa snaga bosanskih Srba je sredinom 2001. godine osudjen za genocid počinjen u Srebrenici, jula 1995. godine, i odredjena mu je kazna od 46 godina zatvora.
I Krstićeva odbrana i tužitelji smatraju da zatvorska kazna ne odražava stvaru krivnju - njegovi advokati osporavaju kvalifikaciju srebreničkih zločina kao genocida i, s tim u vezi, traže blažu kaznu za svoga branjenika.
Sa druge strane, tužitelji za osudjenog generala, kojeg, uz Radovana Karadžića i Ratka Mladića, smatraju jednim od ključnih aktera "srebreničke operacije", traže doživotni zatvor. U njihovoj žalbi na prvostepenu presudu se traži da se Krstić, uz genocid, formalno osudi i za ubistva, progon i istrebljenje.
Konvencijom iz 1948 godine, genocid je definiran kao čin počinjen sa namjerom da se u cjelosti ili djelimočno uništi etnička, rasna ili religijska grupa ubijanjem, izazivanjem ozbiljnih tjelesnih ili mentalnih pozlijeda njenim pripadnicima, narušavanjem životnih uslova, uvodjenjem mjera koje sprječavaju rodjenja novih članova grupe, te prislini transfer njihove djece.
Iako medju pravnicima postoje odredjene nesuglasice oko toga gdje počinje a gdje prestaje genocid, medjunarodna pravda je jednoglasna oko njegovih primjera iz bliže i dalje istorije: izmedju ostalih, masakra počinjen nad Armenima od strane Turaka, tokom Prvog svjetskog rata, nacističkog plana "konačnog rješenja", odnosno masovnog ubijanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, te masakra koji su u Kambodži počinili Crveni Kmeri u periodu od 1975 do 1978.godine.
Značaj skore presude Žalbenog vijeća Haškog tribunala u slučaju Krstić je višestruk- biće to svojevrsni putokaz kako će se Sud postaviti prema kategoriji genocida kao najtežeg zločina počinjenog tokom sukoba na području bivše Jugoslavije, što će se odraziti i na konkretne sudske procese koji su u toku, i koji u svojim optužnicama sadržavaju i krivnju za genocid.
Vjeruje se da bi stav Suda mogao uticati i na presudu oko traženja "prijatelja suda" da se iz optužnice protiv Slobodana Miloševića briše stavka genocida, kao i ishod sudjenja Momčilu Krajišniku i Radislavu Brdjaninu, čije optužnice sadrže i tvrdnju o krivnji za najteži ratni zločin.
