Komentirajući današnju svečanost prijema sedam novih članica u NATO, organizovanu u Washingtonu, američki ambasador pri Savezu, Nicholas Burns, tvrdi da je riječ o trenutku od "istorijske važnosti". U isto vrijeme, belgijska vlada šalje vojne avione da čuvaju nebo novih NATO članica na Baltiku, dok zvanična Moskva, zabrinuta za sigurnost ruskih granica, najavljuje moguće protumjere.
U autorskom članku koji obajvljuje europsko izdanje Wall Street Journal-a, ambasador Burns posebnu važnom ističe činjenicu da prijem Bugarske, Estonije, Latvije, Litvanije, Rumunije, Slovačke i Slovenije u članstvo Saveza znači najširi krug proširenja NATO u njegovoj 55- godišnoj istoriji.
On naglašava da se ovim prijemom pomjera težište na Istok- čak oko 40 procenata članica biće iz bivših komunističkih zemalja, proširujući i jačajući vojni savez.
"One sudjeluju u mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, one nam pomažu da stabilizujemo Afganistan", kaže Burns, navodeći da šest od sedam novih članica Alijanse sudjelije u medjunarodnim trupama u Iraku.
Visoki američki zvaničnik tvrdi da proširenje NATO dolazi u vrijeme značajne izmjene ciljeva vojno-sigurnosne organizacije: novi izazovi nalažu misije koje će se baviti osiguranjem mira i van granica Evrope.
U ovom stavu se u evropskim krugovima prepoznaje namjera uske saradnje sa Evropskom unjom na sigurnosni pitanjima duž "vanjskih" granica Unije, medju kojma su i sigurnost i stabilnost Balkana.
U isto vrijeme sa svečanim prijemom novih članica NATO u Washingtonu, belgijska vlada je donijele odluku o slanju četiri aviona F-16 u nekadašnje sovjetske republike uz Baltik, sa ciljem da zaštite nebo sada danas punopravnih NATO članica. Iako se u Briselu tvrdi da će avioni u novoj bazi u Litvaniji biti operativni tek narednog mjeseca, već tokom ovog poslijepodneva je saopšteno da su dva belgijska ratna aviona ušla u vazdušni prostor Litvanije.
U Briselu se sa pažnjom osluškuje reakcija Moskve na približavanje vojnog Saveza njenim granicama. Današnja ruska ocjena je da bi vlada u Kremlju mogla odgovoriti "adekvatnim mjerama". Prenosi se u tom tonu i izjava pomoćnika ruskog ministra vanjskih poslova, Vladimira Chizhova, koji tvrdi da moguće prisustvo "ozbiljnih" vojnih snaga uz rusku granicu predstavlja prijetnju njenoj sigurnosti.
Dolazak četiri belgijska F-16 u Litvaniju za njega, sam po sebi, ne znači ozbiljnu pomjenu vojnog balansa. Medjutim, tvrdi visoki ruski zvaničnik, taj potez ima jasno simbolično značenje, zbog kojeg Rusija "nije presretna".
Kada je o samom proširenju Alijanse riječ, u sjedištu NATO su jedinstveni da taj čin najviše raduje stanovnike Bugarske i Rumunije, koji su apsolutnom većinom dali svoj glas priključenju NATO. Već je najavljeno da će 2. april, dan kada će se po prvi put zavioriti bugarska zastava pred sjedištem Saveza u Briselu, biti nacionalni praznik u toj zemlji, a delegacija iz Sofije je čak planirala da toga dana u Briselu besplatno dijeli pivo i vino na čijim etiketama bi bio NATO znak. Od plana se odustalo nakon prigovora iz štaba Alijanse i ocjene da bi takvo nešto bilo "neumjesno".
