Medju onima koji će svjedočiti pred Specijalnom komisijom koja istražuje terorističke napade 11 septembra 2001. godine biće i Richard Clarke, bivši visoki zvaničnik Bijele kuće za borbu protiv terorizma, koji u svojoj knjizi - Protiv svih neprijatelja, optužuje predsjednika Busha i njegovu vladu da je ignorirala prijetnje al-Qaide prije napada na New York i Washington, što Bijela kuća energično negira. U intervjuu za tv mrežu ABC, kojeg njihovom ljubaznošću možemo koristiti, Richard Clarke kaže da je predsjednik Bush neposredno nakon terorističkih napada 11 septembra od njega zatražio da vidi da li je Irak bio umješan.
R. CLARKE: Predsjednik je mene i moje suradnike na vrlo uznemirujući način ostavio sa jasnom indikacijom da želi od nas da dodjemo sa riječima da je Irak stajao iza napada 11 septembra, jer su oni planirali da nešto urade protiv Iraka i prije nego su ušli u Bijelu kuću.
ABC: Da li je on pitao o bilo kojoj drugoj državi osim Iraka?
R. CLARKE: Ne. Ne. Ne, uopće. Irak, Saddam. Istraži i reci mi.
ABC: Da li je on više pitao o Iraku, nego o al-Qaidi?
R. CLARKE: Apsolutno. Apsolutno. On me nije pitao o al-Qaidi. Mislim da su imali plan od prvog dana da nešto urade u vezi sa Irakom. Dok se dim još dizao iz ruševina Svjetskog trgovinskog centra, dok je trajala potraga za tijelima, ljudi u Bijeloj kući su mislili da im to daje šansu da urade nešto oko Iraka.
ABC: Kakve su rekacije tih dana dolazile od ministra odbrane, Donalda Rumsfelda?
R. CLARKE: Donald Rumfeld je rekao, kada govorimo o bombardiranju Afganistana, tamo nema dobrih ciljeva, hajde da bombardujemo Irak. Mi smo rekli da Irak sa tim nema ništa. To, izgleda, nije ništa značilo.
ABC: Administracija je zaključila da njihov trenutačni odgovor mora biti napad na Afganistan.
R. CLARKE: Njihov odgovor te sedmice, njihove rasprave cijelu sedmicu bili su Irak, ili Afganistan. Njihov odgovor te sedmice je bio hajde da prvo odradimo Afganistan. Jasna je bila implikacija da slijedi drugo. I razlog što su prvo išli na Afganistan je bio to što je bilo očito da nas je napala al-Qaida. I bilo je očito da je al-Qaida u Afganistanu. Američki narod to ne bi podržao da nisu ništa uradili protiv Afganistana. Ono što su uradili bilo je malo i sporo. Oni su u Afganistan poslali 11 hiljada vojnika. Ima više policajaca na Manhattenu, u New Yorku, nego američkih vojnika u Afganistanu.
ABC: Vi ste u knjizi napisali - Nema sumnje da su Sjedinjene Države mogle donijeti veću stabilnost Afganistanu sa većim snagama, i učiniti nemogućim izglede za povratak talibana i terorista. Umjesto toga, veće snage su držane za Irak.
R. CLARKE: To je tačno. Ni sada Afganistan nije stabilan, još uvijek smo u potrazi za bin Ladenom. Trebali smo tamo odmah uvesti specijalne snage, a ne sedmicama kasnije. Američke specijalne snage nisu dva mjeseca ušle u područje u kojem je bio bin Laden. Pokušavali smo da to urade afganistanci. U biti, predsjednik je loše odgovorio na 11 septembar. Trebao je odmah ići u Afganistan i potragu za bin Ladenom. On je onda invazijom na Irak čitav rat protiv terorizma učinio mnogo gorim.
ABC: Mislite li da smo tada al-Qaidu mogli eliminirati ili učiniti neefektivnom?
R. CLARKE: Mislim da smo mogli imati dobre izglede da uhvatimo bin Ladena, druge lidere i zbrisati cijelu organizaciju, da smo krenuli za njima.
ABC: Kažete da predsjednik 12 septembra nije pitao o al-Qaidi nego je pitao o Iraku. Da li je u cijelom periodu poslije toga bilo ikakvih dokaza predstavljenih predsjedniku, ikakvih dokaza koji Irak povezuju sa 11 septembrom?
R. CLARKE: Ne. Dokazi koji postoje kažu da su neki ljudi u Iraku moguće razgovarali sa nekim ljudima al-Qaide. Naravno da se o tome govori. Ali nije bilo nikakvih dokaza za Irak. Nije bilo novca, nečeg što ukazuje, nije bilo ničega ozbiljnog što ukazuje na tu povezanost.
ABC: Vi ste u svoj knjizi napisali da je administracija propustila šansu da eliminira al-Qaidu i umjesto toga upustila se u potpuno nepotrebnu invaziju Iraka, da je rat protiv Iraka bio potpuno nepotreban.
R. CLARKE: Nije bilo prijetnje Sjedinjenim Državama. Treba da postavljamo prava pitanja. Ljudi kažu tamo je bilo oružja za masovna razaranja. Ja sam mislio da ih ima, svako je mislio. To nije pravo pitanje. Pravo pitanje je da li je bilo prijetnje Sjedinjenim Državama. Saddam Hussein je imao oružja za masovna razaranja više od 20 godina. Nikada ih nije koristio protiv Sjedinjenih Država.
ABC: Zar svijet nije sigurniji sa smjenom Saddama Husseina i njegovog režima?
R. CLARKE: Irak nije bio prijetnja Sjedinjenim Državama, niti je na bilo koji način Amerika bila irački cilj. Prema tome, mislim da je to nevažno, nije ni sigurniji ni manje siguran. Ali praveći tako mnogo arapskog svijeta našim neprijateljima, Sjredinjene Države su manje sigurne. Dovodjenjem u situaciju da 5 hiljada američkih vojnika tamo budu ranjeni, manje smo sigurni. Američki vojnici na koje se puca svaki dan su manje sigurni. Nije bilo razloga da se tamo bude.
ABC: Dakle, invazija Iraka, rat u Iraku je ojačao terorizam.
R. CLARKE: Značajno je ojačao teroristički pokret jer je islamističkim radikalima kroz Srednji Istok dao opravdanje da idu protiv Sjedinjenih Država. Njihovo regrutiranje raste. Istraživanje javnog raspoloženja u arapskom svijetu pokazuje da 90 posto stanovništva mrzi Sjedinjene Države. Mogli smo poslije 11 septembra uraditi mnogo drugačije da bi Ameriku učinili sigurnijom, kaže u intervjuu za ABC, Richard Clarke, autor knjige Protiv svih neprijatelja i bivši visoki zvaničnik Bijele kuće zadužen za borbu protiv terorizma.
