Susret Stalnog NATO vijeća sa Sigurnosno političkim komitetom Europske unije rezultirao je, prema generalnom sekretaru Saveza, Jaap de Hoop Schefferu i visokom predstavniku Javieru Solani, "daljim uobličavanjem" organizacije misije koju Europljani namjeravaju preuzeti od NATO u Bosni i Hercegovini krajem ove godine. Po Solani, riječ je o prirodnom razvoju stvari- Unija već ima svoje policajce u zemlji, preuzela je u velikom dijelu odgovornost za njen razvoj i željela bi sada poduzeti i vojno-sigurnosnu misiju. Europsku misiju u BiH ne treba posmatrati samo kao još jedno uvježbavanje dobrih odnosa NATO i Unije, upozorava Solana i dodaje:
"Poduzima se sa ciljem pomoći stanovnicima Bosne i Hercegovine da uspostave stabilnost i podrške u procesu približavanja strukturama EU i NATO. To je naš cilj, to namjeravamo učiniti a naše opredjeljenje seže dobar niz godina unatrag", rekao je Javier Solana nakon susreta u briselskom sjedištu NATO.
U opštem suglasju tonova dvije organizacije oko toka priprema za primopredaju bh misije, naglašena su dva ne posve identična stava: generalni sekretar NATO, opisujući proces organiziranja spuštanja jedne, a podizanja druge vojne zastave na terenu, ističe kako se radi o dogovoru o "podjeli odgovornosti" u novim okolnostima. Za Visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost nema previše prostora za "podjelu"- on naglašava da će strane snage u BiH biti pod komandom europskog zapovjednika.
"Operacija će biti provedena u okviru sporazuma Berlin plus, koji podrazumjeva nastavak uloge NATO, a sada nastojimo postići sporazum o transparentnoj podjeli odgovornosti', kaže generalni sekretar NATO, Jaap de Hoop Scheffer, a Javier Solana uzvraća:
"Zapovjednik na terenu će biti zapovjednik snaga Europske unije. Možemo uspostaviti različite oblike suradnje, ali već danas je ova činjenica sasvim jasna".
Ovaj do sada najkrupniji vojni korak EU tražiće još usaglašavanja izmedju Europe i vojnog saveza, u kojem neosporno najveći utjecaj ima Amerika, koja u podjelu "odgovornosti i posla" ulazi sa vlastitim planovima. Zato se vjeruje da će poslije prezentiranja okvira sigurnosnog angažmana, prvo na neformalnom skupu NATO ministara, 2. aprila, a zatim i tokom iznošenja Solaninog prijedloga Sigurnosno-političkom komitetu Unije, konačnu notu planu o medjunarodnom vojnom prisustvu u BiH, nakon SFOR-a, dati tek potpis administracije u Washingtonu.
