U razgovoru sa novinarom Glasa Amerike Davidom Borgidom profesor Williams je odmah na početku intervjua istakao da su činom potpisivanja posebno mnogo dobili i irački Kurdi i muslimani-šiiti, što je po njegovoj ocjeni bilo iznenađujuće.
WILLIAMS: Dvije važne stvari su iznenadile. Prva - koliko su Kurdi bili uspješni u istrajavanju na pravu veta na novi ustav. Bili su odlučni u zaštiti političkih i ekonomskih prava za Kurdistan i biće u stanju to vrlo efikasno ostvariti i u narednih šest do osam mjeseci. Takođe je iznenađujuće bilo i kako su upješni bili i šiiti. Uspjeli su divergentnu grupu od 12 članova privremenog Upravog vijeća Iraka ujediniti na jedinstvenom stajalištu .To je po meni bilo zaista neočekivano.
Na pitanje o tome kako i koliko teška sigurnosna situacija u Iraku, a posebno u Bagdadu, političke pregovore čini teškim i kako će se takvo nesigurno okruženje odraziti na predstojeći proces pregovora profesor Williams odgovara.
WILLIAMS: Mislim da je važno shvatiti da se svako post-konfliktno društvo, dok se vode pregovori o novom ustavnom uređenju, suočava sa određenim tipom sporadične terorističke aktivnosti. Ono što je začuđujuće u Iraku jeste to da je vrlo pluralističko Upravno vijeće bilo u stanju pregovarati o planu izglasavanja ustava uz svakodnevne terorističke napade i na Iračane i na međunarodne snage.
Pregovori o odredbama iračkog prelaznog ustava vođeni su iza zatvorenih vrata. Da li je, možda, bilo neke vrste mahinacija - bilo je jedno od pitanja za profesora Williamsa.
WILLIAMS: Mislim da je važno istaći da je prelazni ustav izraz opće saglasnosti. Grupa pojedinaca koji nisu bili u prilici dugi niz godina djelovati na demokratski način, postigli su opću saglasnost o vrlo, vrlo osjetljivim pitanjima. Oni su zapravo, uz mnogo političkog trgovanja i cjenjkanja, formirali temelj buduće vladavine u Iraku.
Konstatirajući da su potpisivanje prelaznog ustava pozdravili lideri mnogih zemalja kao prvi veliki korak, te da je još mnogo toga što treba uraditi, David Borgida je profesora Williamsa upitao i o tome što je po njemu glavni izazov koji stoji pred Iračanima.
WILLIAMS: Tri su osnovna izazova.... Prvi, ko će imati pristup izvorima nafte i kako će to biti podijeljeno. Tako nešto je dovelo do rata u Sudanu. Drugi primarni izazov je sigurnosna struktura. Hoće li Kurdi imati svoju vlastitu vojsku? Oni imaju vrlo opravdan zahtjev, ali to bi moglo biti uveliko destabilizirajuće. Treći izazov je kakva politička struktura za Irak. Irak želi biti federacija, a većina njegovih susjeda žele unitarnu državu.
Da li će Sjedinjene države, a i profesor Williams osobno, kao savjetnik u određenim pitanjima nastaviti biti dio ustavnog procesa u Iraku - bilo je slijedeće pitanje.
WILLIAMS: Da. Sjedinjene države će igrati ključnu ulogu do 30 juna, ali i kasnije. Politički pregovori, ustupci, cjenjkanje i pogađanje će obaviti najistaknutiji Iračani, ali će većinu ekspertiza o tome kako formulirati određene odredbe i propise obezbijediti međunarodni eksperti, koalicione snage ili Ujedinjeni narodi.
Da li očekuje da će snage Sjedinjenih država i dalje biti glavni oslonac unutarnje sigurnosti, kako bi politički procesi mogli biti nastavljeni ? Profesor Williams kaže:
WILLIAMS: Jasno je da će Sjedinjene države u Iraku biti iz zbog sigurnosnih i zbog političkih razloga. U post-kofliktnim zajednicama - Bosni, Kosovu, Istočnom Timoru - međunarodne snage možda više ne bodu oči , ali su tu na dugačak vremenski rok.
Za kraj razgovora David Borgida je zamolio profesora Paula Williams da kaže da li po njegovom mišljenju , kada je u pitanju Evropa nasuprot Iraku, ima nešto nekarakteristično u odnosu na ono što je ranije viđeno.
WILLIAMS: Da.... i ono što je neobično je to što Amerikanci i njihovi saveznici žele ostvariti plan o brzom prenosu vlasti na Iračane. Brz prenos vlasti - to je ključna lekcija naučena na iskustvu većine post-konfliktnih administracija Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Mislim da će upravo brz prenos vlasti, a potisivanje prelaznog ustava pokazuje da su Iračani u stanju preuzeti teret moći, voditi do stabilnog Iraka - istakao je na kraju intervjua za Glas Amerike profesor na studiju za međunarodne odnose univerziteta American doktor Paul Williams.
