Broj potražitelja azila u svijetu pao je 2003. godine za cijelu petinu, u odnosu na godinu ranije, tvrde tek objavljeni podaci Visokog komesarijata za izbjeglice UN-a/UNHCR. Slijedeći opšti trend, opao je za cijelih 38 posto i broj Bosanaca i Hercegovaca koji su prošle godine tražili azil u nekoj od razvijenih europskih zemalja.
Tako je, prema podacima 2002. godine molbe za azil ispunilo 7.997 lica iz BiH. Godinu dana kasnije, njihov broj je pao na 4.985. Najviše molbije ove godne predato nadležnim vlastima Švedske (1396) te Švicarske (743).
Za razliku od BiH, broj potražitelja azila iz Srbije i Crne Gore u razvijenim europskim zemljama je još uvijek srazmjerno visok- sa 24.753 podnijete aplikacije za azil u Europi prošle godine, stanovnici SCG su na drugom mjestu liste najbrojnijih potražitelja azila.
Najbrojniji su ove godine Čečeni- visokih 32.274 molbe za azil se tumače naraslom nesigurnošću uvjeta života u toj zemlji.
U pregledu su obuhvaćeni podaci o potražiteljima azila u 36 najbogatijih država- većini zemalja EU, Americi, Kanadi, Japanu i Australiji, po kojima je ukupan broj zahtjeva za azil prošle godine bio 460.000. To je, tvrdi se u agenciji za izbjeglice svjetske organizacije, za 20 posto manje nego godinu dana ranije. Tako niske cifre nisu zabilježene još od 1997. godine.
Europski pokazatelji su za dva postotka još niži od svjetskih i govore o 288.000 potražitelja azila koji su tokom prošle godine zakucali na vrata nadležnih ministarstava u zemljama Unije. U europskim okvirima, to je značajno manje od svojevremenog rekordnog talasa imigranata: tokom konflikta na Balkanu, 1992. godine, azil u EU je tražilo čak 669.000 ljudi.
Tumači se to poboljšanim uvjetima života u doskora "kritičnim područjima": Afganistanu, Iraku i Kosovu. Uz to, kada su u pitanju europske članice, ukazuje se na pooštrene mjere procedure azila u većini od njih. Najsvježiji je primjer Holandije, koja je donijela odluku o protjerivanju svih "nesudjenih azilanata", od kojih su neki sa porodicama već godinama živjeli u toj zemlji.
