U izvještaju State departmenta, u dijelu koji se odnosi na BiH, se navodi da je vladin dosije o ljudskim pravima i dalje veoma loš, te da još uvijek postoje neki ozbiljni problemi, iako je došlo do napretka u nekoliko područja. Navodi se da policija i dalje zlostavlja i fizički maltretira zatvorenike i ostale građane. Policijska brutalnost se nastavlja, iako je odgovornost policije za pojedinačna zlostavljanja poboljšana, navodi se u izvještaju. Prenatrpani i zastarjeli objekti su i dalje problem u zatvorima. Zabilježeno je narušavanje prava privatnosti, osobito prema povratinicima koji pripadaju manjinskim narodima. Pravni sistem u oba entieta je i dalje podložan utjecaju dominantnih političkih stranaka, provođenje pravde je sporadično i podložno manipulacijama. Čak i kada su donošene nezavisne odluke, lokalne vlasti su ih često odbijale sprovesti u djelo, kaže se dalje u izvještaju State departmenta.
Također se kaže da i dalje dolazi do pritiska i zlostavljanja medija od strane vlasti i dominantnih političkih stranaka, incidenti su uključivali i birokratske zlostavljanja, zastrašivanja, javne uvrede, kao i prijeteće ponašanje i navode o medijskom reketiranju.
Akademske slobode su ograničene etničkim favoriziranjem i politiziranjem imenovanja profesora. Vlasti i dalje nameću ograničenja na slobode udruživanja. Vlade oba bh entiteta i privatne grupe i dalje ograničavaju prakticiranje vjere manjinama, a vjerska diskriminacija je i dalje problem. Pripadnicima manjinskih vjera u ne-etnički raznolikim područjima je pravo na prakticiranje vjere ograničeno, ponekad i nasilnim putem. Što se tiče slobode kretanja, posebno preko entitetskih granica, situacija se popravila, iako su i dalje na snazi neka od ograničenja, navodi State department, dodajući da je i dalje teško dobiti tačnu statistiku o raseljenim osobama i povracima izbjeglica.
Iako policija ponekad nije pružila sigurnost izbjeglicama koje se vraćaju u područja u kojima su manjina, zabilježeno je sve veće poboljšanje situacije. Ozbiljna diskriminacija nad etničkim manjinama je zabilježena u područjima u kojima dominiraju etničke grupe Srba i Hrvata, s izvjesnom diskriminacijom u područjima gdje su Bošnjaci većina, osobito u polju tretmana izbjeglica i raseljenih osoba. Političko vođstvo na svim nivoima, u različitim stepenima, ali češće u Republici Srpskoj nego u Federaciji, je i dalje onemogućavalo povratak manjina u određenim opštinama.
Republika Srpska i dalje de facto odbija poduzeti akciju protiv bilo kojih Srba koje je optužio haški tribunal, dok su vlasti federacije općenito surađivale s tribunalom, iako nisu olakšale bilo kakve nove transfere u den Hag.
Nasilje nad ženama, osobito nasilje kod kuće, je bio stalni problem o kojem se nije dovoljno izvještavalo. Navodi se da su nastavljeni izolirani slučajevi političkog, etničkog ili vjerskog nasilja.
Trgovina ženama i djevojkama je i dalje ozbiljan problem, navodi se u izvještaju State departmenta.
Također se navodi da nije bilo izvještaja o svojevoljnim ili nezakonitim ubistvima od strane vlade ili njenih agenata. Nema ni izvještaja o politički motiviranim nestajanjima tokom protekle godine. Po pitanju torture i druge vrste surovog, nehumanog ili degradirajućeg tretmana ili kažnjavanja, navodi se da Ustav zabranjuje takvu praksu, ali da je policija, u nekim dijelovima zemlje zlostavljala ili fizički maltretirala osobe u vrijeme njihovog hapšenja ili dok su u zatvoru. Kaže se da ustav oba entiteta zabranjuje svojevoljna hapšenja i zatvaranja, i da vlada općenito poštuje takve zabrane. Ustavi oba bh entiteta podrazumjevaju nezavisan sudski sistem, međutim vlada i političke stranke utječu na sudski sistem.
Uz naglašavanje da su trgovina i nasilje nad ženama, te trgovina ljudima općenito i dalje ozbiljni problemi, State deparmtent navodi da su domaće i međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava operirale bez vladinih ograničenja, te da su vladini zvaničici bili otvoreni za suradnju i njihove stavove. Iako su predstavnici tih grupa uživali relativnu slobodu da istraže zloupotrebe ljudskih prava, oni su rijetko bili uspješni u ubjeđivanju vlasti u svim regionima da odgovore na njihove preporuke, kaže se na kraju u izvještaju State departmenta.
O nekim najistaknutijim aspektima izvjestaja State Departmenta u odnosu na zemlje Balkana, za Glas Amerike je govorio savjetnik pri Helsinškom Odboru američkog Kongresa, Bob Hand:
HAND: Mislim da se vidi poboljšanje u nekim područjima ,mada, nakon čitanja izvještaja zemlju po zemlju - vidite da gotovo sve zemlje zapadnog Balkana imaju slična problematična područja, i ti problemi variraju samo u stepenu. Istaknuo bih problem policije uopće, zatim pravosudja u smislu neovisnosti, trgovinu ljudima i s njome direktno povezani organizirani kriminal i korupcija; Napretka imamo u svakoj pojedinoj zemlji, takodjer u drugačijim stupnjevima, ali uglavnom u etničkom smsilu, tj, boljitak u polju povratka izbjeglica. Ipak, ne bih htio biti pretjerano optimističan ni u tom polju. Na kraju, ono što je izuzetno važno i Helsinškom odboru koji predstavljam je pitanje suradnje s Haškim tribunalom, koje kada su neke zemlje u pitanju, je vrlo nezadovoljavajuće.
Na molbu da istakne dio iz izvještaja o BiH koji mu je zapao za oko, gospodin Hand kaže:
HAND : Vrlo smo zabrinuti pitanjem policije - njihovog re-treninga i razjašnjenja toga ko policiju stvarno kontrolira. I Izvještaj detaljno govori o tome. ... Naravno, tu je i trgovina ljudima, i u Izvještaju se puno govori o racijama, zatvaranju barova i bordela - ali to još uvijek nije dovoljno. U prošlogodišnjem izvještaju State Departmenta BiH se našla u tzv. trećem redu po pitanju organiziranog kriminala, i očigledno je vlada nakon toga nastojala učiniti nešto da se ta kvalifikacija promjeni i situacija se poboljšala ...Ja vjerujem da će i Izvještaj State Departmenta potaknuti BiH na nove akcije u pravcu napretka, zaključuje savjetnik pri Helsinškom Odboru američkog Kongresa, Bob Hand.
