U Siriji je nedavno preko hiljadu intelektualaca potpisalo peticiju tražeći da predsjednik Bashar Assad ukine vanredno stanje koje koristi da bi opravdao višedecenijsku represivnu vladavinu sirijskog režima koju je uspostavio njegov otac Hafez. Basharovim dekretom 31. januara na slobodu je pušteno oko 130 političkih zatvorenika. Na stotine drugih ostalo je, pak, i dalje iza rešetaka.
Aktham Naisse, jedan od oslobođenih političkih zatvorenika, rekao je da se potpisnici peticije nadaju da će sakupiti mnogo više potpisa podrške apelu za političke reforme. Intelektualci planiraju peticiju predati sirijskoj vladi 8. marta, na 41. godišnjicu najave zakona o vanrednom stanju, uvedenog 1963. godine.
Hafez Assad vladao je Sirijom od sredine 1960-ih do 2000. godine. Oni koji su dizali glas protiv njegove diktature bili su zatvarani i, nerijetko, podvrgavani torturi. Kada ga je naslijedio sin Bashar, javile se se nade da bi dotadašnja represija mogla popustiti. Čak je i oko 600 političkih zatvorenika te, 2000. godine, pušteno na slobodu. Međutim, većih oslobađanja sve do već spomenutog krajem januara ove godine nije bilo.
Farhid Ghardy, član Reformističke stranke Sirije, kaže da Arapi, kao i drugi ljudi, žele demokratiju.
GHADRY: Za mene sloboda izražavanja znači jedno te isto i u ovoj i u nekoj drugoj zemlji. Sloboda govora je jedno te isto. U demokratskim zemljama u kojima postoji vladavina zakona, to znači da su svi tretirani na isti način.
Sjedinjene države su opredijeljene da ljudima sa Srednjeg istoka pomognu da steknu slobodu. Žeđ za slobodom, rekao je američki predsjednik George W. Bush, je ”univerzalna:“
BUSH: Sloboda nije poklon Amerike svijetu. Sloboda je dar svemogućeg boga svakoj osobi na ovom svijetu.
Ljudima nije nimalo lako uspostaviti demokratiju nakon što su godinama živjeli pod represijom. Međutim, na Srednjem istoku demokratija je upravo ono što sve više i više glasova glasno traži.
