Još uvijek nije donesena odluka da se okonča NATO-om predvodjena misija SFOR-a; to će se tek razmatrati na summitu u Istanbulu; medjutim, treba znati da američke snage neće napustiti SFOR sve dok SFOR ne završi u potpunosti svoju misiju, kaže za Glas Amerike Raffi Gregorian, direktor Odjela u State Departmentu za politiku prema Bosni.
RAFFI GREGORIAN: Samo u situaciji kada NATO-om predvodjene stabilizacijske snage okončaju svoju misiju, i povuku se - američke trupe na terenu bi povukle svoju permanentnu vojnu prisutnost iz BIH. Medjutim, ni to nije kraj američkog vojnog angažmana u BiH; ono što NATO saveza sada razmatra je ustanovljavanje jednog sjedišta Saveza u BiH, koje bi imalo nekoliko funkcija. Jedna od njih bi bila centralna uloga u provedbi reforme obrane BIH, a medju ostalim funkcijama bi bila i vjerovatno kontra-terorističke aktivnosti, te operacije vezane za hvatanje osoba optuženih za ratne zločine. Ovo još ništa nije za sigurno odlučeno, ali ako bi takva odluka bila donesena, mi bismo ponudili da naš general bude na čelu takve kancelarije. Takodjer, i manji broj američkih vojnika bi ostao u BIH, kao podrška takvoj misiji.
VOA: Ministar obrane Rumsfeld je nedavno u Munchenu rekao, najavljujući okončanje misije, da će to za BIH značiti da je dovoljno uznapredovala da može nastaviti bez konstantnog prisutstva Amerikanaca i NATO. No, mnogi politički analitičari i promatrači se ne bi složili s time, s obzirom na stopu nezaposlenosti, stanje ekonomije uopće, i totalnu ovisnost o instituciji Visokog predstavnika - kakav je vaš komentar?
RAFFI GREGORIAN: Je li se prerano povući - ponavljam ta odluka još uvijek nije donesena dakle, da NATO okonča misiju. Medjutim, bez obzira na to: pogledajte na posljednjih 8 godina od dejtonskog sporazuma i vidjet ćete da je glavni vojni zadatak odredjen Dejtonom, u stvari postignut. Naravno, ima veći broj manjih ili dodatnih zadataka na kojima se i dalje radi, a jedan od njih je obezbjedjivanje sigurne radne okoline za medjunarodne civilne djelatnike u BiH; upravo takvu vrstu obezbjedjivanja sigurnosti trebaju snage EU da preuzmu, i one su to i ponudile... Isuviše često slušamo žalbe da su visoki predstavnik i medjunarodna zajednica isuviše uključeni , da se isuviše možda nameću sa svojoj ulogom. Medjutim, nemojte zaboraviti da se ta i takva uloga razvila kao rezultat potpunog nedostatka akcije kod bh političara iz svake stranke, u posljednjih 8 godina. Ja smatram da je plan reformi koji je sačinio Paddy Ashdown - i koji mi čvrsto podržavamo- zaista učinio odredjeni progres i počinju se vidjati očigledni rezultati u odredjenim poljima, pogotovo u polju pravosudja; druga područja, posebno ekonomija, jesu područja u kojima bh parlamentarci i politički lideri moraju poduzeti akciju i preuzeti odgovornost. Mi nemože sebi dozvoliti da nastavimo čekati da svaki politički proces traje mjesecima, ako ne i godine, kako bi se riješio svaki pa i najmanji politički problem. Zakonodavci i izvršna branša morali bi do sada biti u stanju da takve stvari same obave. Iz razgovora s parlamentarcima u BiH, i iz drugih izvora, vidimo da se stavri počinju micati naprijed i u tom polju; no fundamentalni test sposobnosti BiH da bude samoodrživa, mirna država na putu ka euro-atlantskim strukturama - mjeri se tzv Planom provedbe misije, koji je , usput rečeno, i na web site-u Ureda Visokog predstavnika.
VOA: Možemo li reći da je korak u tom pravcu upravo i formiranje SIPA-e?
RAFFI GREGORIAN: To je izuzetno važno. I Paddy Ashdown je nedavno istaknuo da, iako je i dalje važno imati entitetske policije - svakako je potrebna i jedna državna agencija koja bi se bavila medjuentitetskim pitanja, ali i policijskim pitanjima izmedju država. Sjedinjene Države SIPA-u vide kao ključnu instituciju potrebnu da se bori protiv terorizma, i organiziranog kriminala izmedju drugih stvari. Dakle, mi podržavamo razvoj SIPA-e kroz razne vidove pomoći, a isto tako bismo ohrabrili planove na eventualnom proširenju njenih ovlasti. Ovom prilikom bih istinski pozvao parlamentarce u BIH i samu vladu da što prije prošire ovlasti SIPA-e, i da je učine funkcionalnom i efikasnom institucijom.
VOA: Spomenuli ste, osim borbe protiv već ozloglašenog organiziranog kriminala na Balkanu, i napore u bori protiv terorizma. Da li biste se složili da je mogućnost da se medjunarodni teroristi ponovno pokušaju ugnijezditi u BiH, jedan od glavnih razloga što Sjedinjene Države podržavaju otvaranje regionalnog sjedišta NATO saveza u BIH?
RAFFI GREGORIAN: Mislim da je BiH kao mnoge druge post-konflikte države sa slabim vlastitim institucijama, i dalje ranjiva u odnosu na eksploataciju od strane grupa bilo organiziranog kriminala, bilo terorista, koji se koriste takvim stanjem. Oni bi mogli koristiti BiH kao sklonište, ili kao mjesto odakle se mogu planirati i lansirati operacije za negdje drugo. Mi imamo veliki interes da takve mogućnosti spriječimo. Bilo je grupa ili pojedinaca koji su na ovaj ili onaj način povezani sa al-Qaidom ili nekim drugim grupama koje su pronašle sjedište u BiH, ili su se često kretale kroz nju. Mi želimo pomoći vladi BIH da se izbori protiv terorizma - i moram napomenuti da je BIH izuzetno dobar saveznik do sada u toj borbi i jedna od rijetkih zemalja koje je predsjednik Buh u tom kontekstu spomenuo imenom. Stoga mi taj problem vidimo kao nešto u čemu moramo pomoći BiH, i dati joj sredstva za tu borbu kako bi bila uspješna.
VOA: Da završimo i dalje gorućim pitanjem ratnih zločina - nedavno je glavna tužiteljica Haškog Tribunala izjavila kako ima informacije da je i Radovan Karadžić sada u Beogradu -kako biste u tom smislu procjenili utjecaj trenutnog stanja u Srbiji, s povratkom Šešeljevih radikala na scenu, u odnosu na BIH i ptanja ratnih zločinaca?
RAFFI GREGORIAN: Ova su pitanja od ogromne važnosti za BiH. Aktivnosti BIH i Srbije u smislu hvatanja i predaje ratnih zločinaca den Haagu, ključno je za mogućnost da se udje u NATO-ovo Partnerstvo za mir. To pitanje takodjer utječe na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i mnoge druge aranžmane koji predstavljaju načine za BIH, Srbiju i druge zemlje da se pomjeraju ka Evropi. Što se tiče Radikala - eto vam stranke koja je oduvijek otvoreno bila protiv Dejtonskog sporazuma, otvoreno govorila protiv suradnje sa Den Haagom. Ja, medjutim, ne mislim da rezultati srbijanskih parlamentarnih izbora ukazuju na neki dramatičan pomak u desni ekstremizam. Ako pogledate u brojeve, u to kako su ljudi zaista glasali na srbijanskim parlamentarnim izborima, mnogo ih je više, rekao bih par miliona više glasalo je za demokratske stranke, nego za Radikale. No, problem leži u tome da su mnogi ljudi glasali za male demokratske stranke koje nisu dobile potrebnih 5 posto, tako da su ti glasovi praktički izgubljeni. To je jasna poruka tim strankama da moraju formirati koaliciju. Eto, stoga ja to ne vidim kao veliki ili alarmantan pomak ka ekstremima. Takodjer mislim da je ironija leži u tome što se sada mandatar vlade Vojislav Koštunica oslanja na stranku optuženika Slobodsana Miloševića kako bi bio u stanju formirati vladu; sud o tome ćemo za sada zadržati za sebe, ali moram poručiti da je potrebno da budemo svjedoci akciji hvatanja najozloglašenijih ratnih zločinaca da bismo išli dalje. Htio bih ovom prilikom još jednom poručiti: svjesni smo svi da je u toku operacija Balkan, čijom su posljednjom akcijom imenovani Mirko Šarović i drugi kao dio mreže podrške Radovanu Karadžiću. Čuo sam i čitao kako SDS tvrdi da je ovo napad na Republiku srpsku i da je miješanje u unutrašnje stvari BIH. To sve ne može biti dalje od istine nego što jest: Ono što mi napadamo je podrška koju vodjstvo SDS-a pruža Radovanu Karadžiću i njegovom zločinačkom poduzeću! Oni taj napad mogu zaustaviti samo uradivši ono što im je bila dužnost uraditi prije 8 godinam prema Dejtonu i Rezoluciji vijeća sigurnosti: da predaju tog čovjeka. Ako hoće da se preda, možemo mu obezbijediti da to učini dostojanstveno; ako hoće drugačije, može i to; no jedna stvar svima mora biti jasna: svako ko obavlja bilo kakav posao s ovim ljudima koje smo mi prozvali, sučeljavaju se sa istim sankcijama. Ako oni sami to neće raščistiti, mi ćemo im to obaviti!
