Generalni sekretar NATO, Jaaap de Hoop Scheffer je na kraju jednodnevnog neformalnog okupljanja ministara dbrane NATO u Minhenu objavio da su ministri, pored ostaloga, razmatrali i situaciju na Balkanu. S tim u Vezi, Scheffer kaže: I ovdje je naglašena nada da se od predstojećeg samita NATO u Istambulu očekuje da bi mogao donijeti i formalnu odluku o okončanju misije SFOR-a do kraja ove godine.
Scheffer je podsjetio na rješenost EU da u BiH, nakon odlaska NATO, rasporedi svoje mirovne snage. Ta europoska misija bi bila privedena pod poznatim uvetima sigurnosne suradnje Berlin plus.
S tim u vezi, ministri su tokom radnog ručka naglasili posebnu važnost"pune suradnje" NATO i EU na Balkanu, što je shvaćeno i kao test širine mogućnosti suradnje dvije organizacije.
Posebno važno je za generalnog sekretara Alijanse da će, i nakon odlaska NATO trupa, Sjevernoatlantski savez biti u poziciji da odluči o obliku i širini vlastite uloge u novim okolnostima.
O smjeni vojnih misija u BiH govorio je nakon sastanka i američki sekretar za odbranu, Donald Rumsfeld. On je rekao da cilj vojnih saveznika nije da nedovršenu misiju prebace u ruke EU, već da "uspješno zaključe napore Alijanse, kao i uspjeh stanovnika BiH.
Američki sekretar za odbranu je ocjenio i da je Bosna i Hercegovina značajno napredovala, te da situacija u zemlji ne zahtjeva više tako robusno vojno prisustvo.
“Cilj Alijanse jeste da pomogne vlastima u Bosni i Hercegovini da povrate puni suverenitet i sami uporavljaju zemljom. Okončanje misije SFOR-a biće znak da je Bosna i Hercegovina načinila stvaran progres na putu ka samoupravi i oslanjanju na vlastite snage. To je zemlja koja više ne treba značajno strano vojno prisutvo, sposobna da uspostavi sigurnost unutar vlastitih granica. Smjene misija bi trebao biti trenutak za ponos stanovnicima Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da će tako i biti", rekao je Donald Rumsfeld.
Minhen je, inače, ovih dana domaćin susretima naviših NATO zvaničnika, ministara odbrane članica vojnog saveza, te najvećih autoriteta iz oblasti sigurnosti. Danas je počeo neformalni skup NATO ministara, koji se fokusira na ključna pitanja transatlantskih odnosa, uloge Alijanse u stabiliziranju prilika u Afganistanu, te budućeg mjesta za Savez u Iraku. Sutra i prekosutra se na istom mjestu održava 40-ta po redu Minhenska konferencija o sigurnosnoj politici, koja se ove godine organizira pod temom: Iskoristiti priliku za dijalog. Najavljujući ministarsko okupljanje u Minhenu zvaničnici briselskog sjedišta Saveza su podsjetili da se skup neće zaključiti nikakvim dokumentima ili formalnim zaključcima, već će poslužiti, kako se naglašava, "pripremi terena" za naredni samit NATO, planiran za jun ove godine u Istambulu.
U glavni grad Bavarske su pozvane i ministarske delegacije sedam zemalja koje bi se u Istambulu, juna ove godine, trebale pridružiti Savezu, značajno mijenjajući političko-sigurnosnu kartu Starog kontinenta. Na Istambulskom samitu se očekuje i formalni poziv Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori da se pridruže sigurnosnom programu NATO, Partnerstvo za mir. Medjutim: Ništa još nije konačno - o ulasku BiH u Partnerstvo odlučiće samo ispunjenje jasno postavljenih uvjeta, kaže jedan od zvaničnika Alijanse, podsjećajući da se od zemlje traži dovršetak odbrambenih reformi-redukcija snaga, zajednička, funkcionalna civilna kontrola nad vojskom, transparentnost odbrambenih fondova te konkretna potvrda suradnje sa Haškim tribunalom.
Kada su u pitanju mirovni angažmani NATO, dvije teme dominiraju: Afganistan i Irak. U Kabulu ovoga trenutka operativno djeluje oko 6 hiljada NATO vojnika, od kojih se očekuje da uskoro, potpomognuti dodatnim snagama, izadju iz glavnog grada i pomognu lokalnim policijskim snagama u sigutrnosti afganistanske unutrašnjosti.
"Ne možemo sebi dozvoliti propast misije u Afganistanu, zato što bi to značilo izgubljenu bitku protiv terorizma i dalje, nemogućnost da uspostavimo sigurnoist i stabilnost", rekao je neposredno pred ministarski susret generalni sekretar NATO Scheffer.
U tom svjetlu je i prijedlog njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da zajedničke njemačko-francuske trupe budu rasporedjene u pet afganistanskih provincija, ostvarujući obećanje dato oktobra prošle godine da će se NATO angažirati i van zone glavnog grada Kabula. Sa druge strane, na pominjanje Iraka, u NATO svi okreću glavu prema Amerikancima, koji su na neformalni skup donijeli stav administracije u Washingtonu po kojem bi bio poželjjan značajniji angažman Saveza u Iraku. Konkretno - kako ikoliko, tema je koju bi trebali razraditi vojni stratezi Alijanse, uz "ključne" sugestije Washingtona i njegovu namjeru da sve više prostora u toj zemlji ustupi NATO snagama.
Ministri odbrane NATO učestvuju i na Konferenciji o sigurnosnoj politici. Izvještači iz Minhena bilježe suštinsku razliku izmedju prošlogodišnje i ove Minhenske konferencije- na prehodnoj je američki sekretar za odbranu, Donald Rumsfeld žestoko kritizirao Europljane zbog političkog ometanja priprema za rat protiv Saddama, što je bio uvod u duboku krizu transatlantskih odnosa.
Ove godine Rumsfeld, koji nakon ministarskog skupa i Konferencije, u nedjelju putuje u Zagreb, a potom i u London, već na početku "Minhenskog vikenda" izjavljuje da su odnosi Europe i Amerike "skoro normalni", pun optimizma da će saveznici uspješno završiti posao u Afganistanu, te se i formalno pridružiti Americi u stabiliziranju prilika u Iraku. Medjutim, on istovremeno izjavljuje i da ne osjeća žaljenje zato što je svojevremeno, "užaru prepucavanja preko Atlantika, Francusku i Njemačku pogrdno nazvao "Starom Europom".
Organizatori ovogodišnje, 40-te Minhenske konferencije o sigurnosnoj politici, posvećene suradnji i dijalogu, posebno su se fokusirali na popravljanje odnosa na relaciji Berlin- Washington. O tome predsjedavajući Konferencije, prof. dr Horst Teltschik, kaže:" Imam utisak da nam Amerikanci žele dati do znanja da su spremni za razgovor, kako bi se obje strane mogle vratiti normalnim odnosima".
