U sjedištu NATO u Bruxellesu je potvrdjeno da novi generalni sekretar, Holandjanin Jaap de Hoop Scheffer kreće sutra u posjetu Bosni i Hercegovini. Najavljuju se susreti sa zapovjednikom trupa SFOR-a, generalom Virgilom Packettom, Stalnim vojnim komitetom, članovima Komisije za provodjenje odbrambenih reformi, kao i sa visokim predstavnikom Paddy Ashdownom.
Izvori u vojnom savezu naglašavaju činjenicu da je posljednja službena posjeta bivšeg generalnog sekretara, Robetsona i prva novog, Scheffera, bila posjeta Sarajevu, što, po njima, ima nepobitan značaj: Alijansa je "živo" zainteresirana za uspješnu provedbu odbrambenih reformi zemlje i ispunjenje ostalih uvjeta koji pred njom stoje na putu ka članstvu u programu Partnerstva za mir.
Vjeruje se, s tim u vezi, da za NATO, i nakon odlaska George Robertsona sa čelne civilne funkcije, jedan od prioriteta ostaje priključenje BiH Partnerstvu do narednog samita Saveza, planiranog za jun ove godine u Istambulu. Ovo tim prije što novi generalni sekretar dolazi iz zemlje koja je zbog nerazjašnjene vlastite uloge u srebreničkom masakru, svojevremeno ostala bez cjelokupne vlade premijera Wima Kok-a.
Izvori u NATO su odbili povezati sutrašnju posjetu generalanog sekeretara Sarajevu sa još jednom neuspješnom akcijom NATO trupa, provedenom u cilju hvatanja Radovana Karadžića. Oni, umjesto toga, podsjećaju da su najviši zvaničnici članica Alijanse, poput američkog sekretara za odbranu, Donalda Rumsfelda, nedavno najavili "pojačane napore na hvatanju preostalih haških bjegunaca", što ukazuje na činjenicu da će se potraga za licima sa vrha haških optužnica nastaviti.
Planirano je da generalni sekretar NATO, nakon BiH, posjeti i Kosovo, gdje će se, pored ostalih, susresti sa šefom civilne misije UN, Harri Holkerijem, zapovjednikom snaga KFOR-a, generalom Holgerom Kammerhoffom, te kosovskim predsjednikom, Ibrahimom Rugovom.
Jedna od tema susreta, kako u Sarajevu, tako i u Prištini, biće planirana redukcija broja pripadnika medjunarodnih snaga, koja se dovodi u vezu sa sve većim brojem sigurnosnih zadataka koji prelaze u nadležnost civinih organa vlasti, a sve manje su briga vojnih snaga pod zapovjedništvom NATO.
