Ambasador Sjedinjenih Država u BiH, Clifford Bond je ovih dana u Washingtonu i tom prilikom dao je poseban intervju za Glas Amerike na jezicima naroda u BiH. Na pitanje kolege Omera Vatrića, s obzirom da EU sve više preuzima brigu o sigurnosti, da li je u toj oblasti misija Sjedinjenih Država u BiH završena, ambasador Bond na početku razgovora kaže:
C. BOND: NATO je odlučio da će SFOR ostati u BiH tokom 2004. godine. Sada su u toku razgovori o tome šta poslije, i o tome tek treba da se donese odluka. Ali, mi želimo ostati prisutni i angažirani u BiH. Mi smo predložili da se u BiH uspostavi Ured NATO saveza i ponudili smo osoblje koje će takav ured voditi, na čelu sa američkim generalom, i američkim vojnim i civilnim personalom. Prema tome mi ostajemo posvećeni i prisutni u BiH.
VOA: Može li se prema tome zaključiti da Američka vojna misija u BiH nije završena?
C. BOND: Mislim da sama činjenica da SFOR može smanjivati svoje snage pokazuje da je sigurnost znatno unaprijedjena, i stoga u budućnosti treba odlučiti da li ima smisla da SFOR ostane ili ne, ili zadatak treba da preuzmu neke druge snage. Slažem se sa vama da je ostvaren veliki napredak u sigurnosnoj situaciji i situacija je puno stabilnija.
VOA: Generalno govoreći, može li misija Sjedinjenih Država biti završena dok su Karadžić i Mladić na slobodi?
C. BOND: Ne mislim da je misija medjunarodne zajednice završena, niti da je Dayton u cijelini primjenjen sve dok ključni optuženici za ratne zločine nisu uhapšeni i privedeni pravdi u Haagu.
VOA: Mnogi političari u BiH, kao i mnogi gradjani BiH se plaše da bez prisustva Sjedinjenih Država na terenu, nema istinskih garancija za sigurnost na Balkanu, posebno sada u svijetlu izbornih rezultata u Srbiji, kao i nedavnog ponovnog preuzimanja vlasti u Hrvatskoj od strane HDZ-a. Kakav je vaš komentar?
C. BOND: Kao što sam rekao, mi razumijemo zabrinutost ljudi u BiH zbog onog što se dogodilo u bliskoj prošlosti. To je jedan razlog zašto mi želimo biti prisutni, kao što sam spomenuo, kroz Ured NATO-a u BiH, kojeg će sačinjavati američki civilni i vojni personal na čelu sa američkim generalom.
VOA: Kako ocjenjujete dosadašnji učešće BiH u globalnoj borbi protiv terorizma, uključujući spremnost BiH da učestvuje u koalicijskim naporima u Iraku?
C. BOND: To pitanje su mi već postavljali, i ja sam rekao da je učešće BiH u globalnoj borbi protiv terorizma vrlo pozitivno. Najsnažniji doprinos koji mogu napraviti je razvijanje vlastitih mogućnosti da se bore protiv terorizma i organiziranog kriminala i drugog zla 21. stoljeća. Mi pokušavamo pomoći pružajući pomoć i podršku institucijama kao što su Državna granična služba, Državna obavještajno informativna agencija, agencije za sprovodjenje zakona i sudstvo uopće. Mislim da BiH daje vrlo pozitivan doprinos.
Kada je riječ o misijama održavanja mira. BiH je iskusila korist od medjunarodnih mirovnih napora i mislim da je BiH sazrela da sada sama daje doprinos mirovnim misijama. To je na BiH da odluči, ali mislim da bi učešćem u mirovnoj misiji u Iraku, ili negdje drugo u svijetu BiH pokazala da je vjerodostojan kandidat za Partnerstvo za mir, njene vojne snage bi naučile ključne vještine sprovodjenja mirovnih misija, naučile bi da djeluju i suradjuju kroz Partnerstvo za mir širom svijeta. Još jednom - odluka je na BiH, i ona to treba da ozbiljno razmotri.
VOA: Imali li stvarnih izgleda za kompanije iz BiH da dobiju neki značajniji posao u Iraku?
C. BOND: Američka administracija je odlučila, s obzirom da će novac američkih poreskih obaveznika biti korišten za obnovu Iraka, da prioritet u primarnim ugovorima imaju firme iz zemalja u koaliciji, ima mnogo tih zemalja. BiH još nema svoje mirovne snage, ili učešće na drugi način u koaliciji, a da ima, sigurno bi bila uzeta u obzir za primarne ugovore. Medjutim,i pored toga BiH sigurno može učestvovati kao pod-ugovarač mnogih kompanija koje će nositi projekte obnove.
VOA: I vjerovatno i više ukoliko uzmu učešća u koaliciji.
C. BOND: Kao što sam rekao, BiH će biti kandidat za primarne ugovore ukoliko učestvuje u mirovnim misijama.
VOA: Reklo bi se da se u Evropi nikada do sada nije osjećao tako snažno izražen anti-amerikanizam kao u posljednje vrijeme. Medjutim, ne čini li vam se da je on u BiH manje izražen nego u većini drugih zemlaja.
C. BOND: Prije svega, istorijski je bilo perioda napetosti izmedju evropske i američke javnosti. Imamo primjer, 70-tih i 80-tih, kada je Sovjetski savez razmještao svoje nuklearno oružje i kada smo osjećali da trebamo snažno odgovoriti. Ljudi su bili zabrinuti oko toga, to je privuklo pažnju javnosti. Dakle, to nije novo. Mislim da će razumijevanje biti bolje izmedju javnosti u Evropi i Sjedinjenim Državama, kako budemo radili na rješavanju problema u Iraku, i kada postignemo uspjeh - a ja se nadam, siguran sam da ćemo postići uspjeh u Iraku. A postoje razlike oko toga i u Evropi, neki ljudi imaju puno razumijevanja i pružaju podršku. Kada je riječ o BiH tamo ljudi imaju nedavno iskustvo i stoga i razumijevanje američkih namjera u smislu vojnog angažiranja. Mislim da u BiH ne sumnjaju u naše namjere, da razumiju da su one pozitivne, sa najboljim ciljem. Ja to cijenim, to nama u američkoj ambasadi u BiH olakšava ljudima objasniti ono šta želimo postići u Iraku, i našu namjeru da napustimo Irak što prije budemo mogli.
VOA: Svi ambasdori u BiH, od Victora Jakovicha, i redom do vas gospodine Bond, su priličito omiljeni u BiH. Vas su ove godine Nezavisne novine iz Banja Luke proglasile ličnošću godine u BiH, mada ste bili najoštriji kritičar vlasti u Republici Srpskoj. Kakav je vaš komentar?
C. BOND: Prije svage ja volim ljude u BiH, pojedinačno i kolektivno. To je velika čast i ja jako cijenim Nezavisne novine, koje su me izabrale. Bilo je i drugih kandidata, od kojih su neki, ja mislim, zaslužniji nego sam ja, kao što su rukovodilac medicinskog Centra za srce u Tuzli i svećenik u Kostajnici koji je trebao da se nosi sa stravičnim dogadjajem koji se desio uoči Božića prije godinu dana. Da - ja sam počastvovan tim izborom.
Tačno je da sam kritizirao pojedine političare i ljude u Vladi Republike Srpske, posebno u pogledu njihove nesposobnosti da suradjuju sa Haškim sudom, identificirajući i privodeći pravdi optuženike za ratne zločine, ali ja duboko poštujem gradjane Republike Srpske, kao i sve gradjane BiH.
VOA: Konačno, gospodine ambasadore - Dayton. Prema ocjeni većine to je bio dobar start, ali po mnogima on je sada ograničenje. Može li ono biti prevladano i kako?
C. BOND: Dayton je donio Ustav BiH, i svaki Ustav može imati amandmane. Mi smo to odnedavno vidjeli kroz reforme poreza, i odbrane, da su entiteti u pogledu taksi iskazali spremnost da ovlasti prenesu na državu. U slučaju reforme odbrane, entiteti su usvojili amandmane na svoje ustave i na nivo državnog zakona prenijjeli pitanja odbrane, što je u biti promjena Daytona. Dakle, promjena Daytona je moguća, jedino je pitanje koncenzusa medju svim ljudima u BiH u tome da su promjene potrebne. Ja mislim da je to prirodan proces koji će biti nastavljen.
VOA: Na kraju kažite nam više o vašem putu po Sjedinjenim Državam na kojem se planirate susresti sa ljudima iz BiH.
C. BOND: Ja sam stigao u Washington gdje imamo sastanak svih ambasadora iz Evrope, kako bi razgovarali o politici, perspektivama u 2004. godini. Ja ću boravak iskoristiti da se susretnem sa nekim članovima dijaspore iz BiH u Charlostvillu u Virginiji, gdje moja kćerka pohadja Univerzitet, i u Chicagu gdje postoji veliki broj useljenika iz BiH. Ja ću sa njima govoriti o tome kako i koliko se situacija promjenila, da je stanje u BiH mnogo bolje i podsticati ih da se vrate i investiraju, ili na druge načine pomognu BiH da nastavi ekonomsku obnovu i reforme u cijelini.
