Ulazeći u još jednu novu godinu, pomislimo, zar ne, kako bi interesantno bilo zaviriti malo ubudućnost. Šta treba da očekujemo od 2004, čemu da se unaprijed radujemo?
Novinarka Glasa Amerike, Melinda Smith, razgovarala je o tome sa Grahamom Molitorom iz Društva - Budućnost Svijeta.
Treba li da u vezi sa 2004. godinom budemo optimisti ili pesimisti?
G. MOLITOR: Ekonomski rast je, vjerovatno, ključna stvar. Znate, ljudi treba da imaju posao i da zarade za pristojan život. Šta će, dakle ljudi da rade? U kom pravcu ide ekonomija? Postoje dva područja koja se enormno razvijaju i mnogo obećavaju. Očito - komunikacije, znanje, informacije - to su područja koja dominiraju američkom ekonomijom, sa trenutno 62 procenta svih radnih mjesta, dok u drugu oblast spadaju biotehnologija, nauka o životu uopšte, te agro-biotehnička praksa, čitav jedan spektar stvari koje po prvi put pružaju šansu da se kontrolira razvoj svih oblika života.
VOA: Da li vi, ustvari, govorite o nečemu poput kloniranja?
G. MOLITOR: Znate, istraživanja u oblasti osnovnih genetskih ćelija - inače, veoma kontroverzna ali i tako značajna za ljudsko zdravlje - u ovom su trenutku u fazi konfrontacija u čitavom nizu detalja, ali, zasigurno, istraživanja osnovnih genetskih ćelija su ključ za razumijevanje procesa upravljanja našim genima da bi smo ih učinili boljim, i to se tiče i ljudskog života, ali i biljaka i životinja. Zajedno s tim, prema mom uvjerenju, ide i moć kloniranja. Za sada, to se eksperimentalno radi sa biljkama i životinjama, ali mi temeljne eksperimente već radimo i na klinikama za plodnost gdje prakticiramo kloniranje na jedan drugi način, sa stotinama hiljada već rodjenih beba začetih vještačkom oplodnjom.
VOA: Da li je protekla godina već označila neke trendove koji nam pomažu u predvidjanju šta bi moglo da se dešava u 2004.?
G. MOLITOR: Ima mnogo indikatora, odnosno dešavanja koja dovode do stvaranja trenda. Primjera radi, možete posmatrati takozvana riskantna ulaganja kapitala i pokušati da odredite u šta to ljudi ulažu svoj teško zaradjeni novac i na neki način se klade na dobar povrat svojih investicija. Dakle, i u smislu novih izuma i dostignuća, kao i u smislu tako uloženog novca - kategorija broj jedan jesu biotehnologija i genetika. Naravno, to traži malo vremena dok ulaganja u to počnu da se isplaćuju, ali imate zato drugu kategoriju, koja dominira medju prvih 5, a radi se o tehnologijama komunikacijske ere, to je područje gdje upravo sada broj radnih mjesta i dalje raste i nastaviće da raste i u ovoj novoj godini i u budućnosti. Niti jedna zemlja nema monopol na ideje, nove izume i inovacije. Prošle godine, lista 5 najkonkurentnijih ekonomija u svijetu, uključivala je Singapore, Taiwan, Finsku, Švedsku i Sjedinjene Države. Zaista izuzetan primjer, i - u stvari- najfascinantnija zemlja u čitavom svijetu, po mom je mišljenju: Singapore. To je vjerovatno najinovativnija ekonomija u svijetu i čini mi se treća u smislu konkurentnosti u cijelom svijetu. Dakle, male zemlje mogu, srazmjerno broju stanovnika, biti podjednako uspješne kao i giganti, poput Sjedinjenih Država i Kine.
VOA: Upravo sam htjela da pitam - šta je sa Kinom? Jer, svakako, Kina ide gore, kao što prema gore ide i njen udio u svjetskoj ekonomiji.
G. MOLITOR: Zavisi u čije ste brojke gledali, ali Svjetska Banka, na primjer, zemlje pacifičkog kruga smatra vodećim ekonomskim područjem u svijetu u posljednjih nekoliko godina. Kina je, naravno, glavni faktor tog rasta, ali usudio bih se da dodam: tek jedan od tih faktora. Naime, ako bilo šta pomnožite sa 1,3 milijarde ljudi - dobićete velike brojeve. Ali, ne zaboravite da u tom pacifičkom koridoru imate i Japan, imate Singapore, Taiwan, te Novi Zealand i Australiju učvršćene na jugu. Sve u svemu, to znači da je u dogledno vrijeme, vjerovatno za čitavo ovo stoljeće, na redu ekonomska era Pacifičkog Kruga, odnosno da je američko stoljeće - završeno.
