Na Konferenciji o investiranju u zemlje Blakana, ministar vanjskih poslova BiH, Mladen Ivanić, koji održao i uvodni govor na tom skupu, čiji je suorganizator Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu, je rekao da BiH ima problem "negativnog imidža", da se o noj govori na osnovu starog stanja stvari, zanemarujući napredak koji je ostvaren na polju opštih reformi. Kako nam javlja Elvir Bucalo, ministar Ivanić je rekao da je uvjeren da će u BiH od 2005. godine biti neka vrsta visokog predstavnika medjunarodne zajednice, koji neće imati sadašnje ovlasti, već će samo pomagati zemlji na putu ka EU.
Jedan od diskutanata je bh ministru vanjskih poslova, Mladenu Ivaniću, uputio pitanje o problemu o kojem redovno pišu neki od europskih listova, o prevelikim ingerencijama Visokog predstavnika, te o Daytonskom mirovnom sporazumu kao ograničenju daljeg razvoja zemlje. Ministar Ivanić je odgovorio pitanjem: Koliko ste puta, gospodine, u posljednjje tri godine imali priliku vidjeti Bosnu i Hercegovinu na naslovnim stranama novina? Vrlo rijetko! Pitajte one koji su do sada ulagali, da li su zadovoljni ili razočarani. Uvjeren sam, da pored mogućih problema, ipak niko nije razočaran!"
Nešto kasnije, šef bh diplomacije je, spremajući se da nakon Brisela posjeti i Pariz, potvrdio da su učesnicima skupa iznijeti opšti makro-ekonomski podaci i mjere stabilizacije ekonomskih prilika. Medjutim, naglašena je i potreba da se ide ubrzanim korakom ka novim investicijama. Pokrenuta su neka nova ali i neka stara pitanja:"
"Očito je institucije BiH moraju raditi na promjeni imidža zemlje. Mnoga od pitanja koja su se i ovdje čula, više su rezultat nekih starih vremena, nego prilika u zemlji. Kada kažete ljudima šta je stvarno ono šta se dogadja, dobar broj njih još uvijek ima taj osjećaj nečega što je bilo ranije".
Komentirajući na skupu pomenutu ulogu Visokog predstavnika, ministar Ivanić je uvjeren da se u Europi širi teza da institucije u BiH treba same da rade.
"To je tačno. Jača i uvjerenje da nema potrebe za prevelikim prisustvom medjunarodnih institucija u zemlji i da ono šteti. Niko nema posebnu primbjedbu protiv nekoga lično od medjunarodnih predstavnika, ali većina javnog mjenja sve više zahtjeva preuzimanje odgovornosti od strane domaćih institucija".
Mišljenje ministra vanjskih poslova BiH je da će već 2005. godine u zemlji postojati visoki predstavnik EU, koji neće imati ovlaštenja da nameće zakone, već će biti tu "da pomaže u pristupu Uniji".
Govoreći o regionalnoj koordinaciji, učesnici skupa su pomenuli pitanje viza i viznog sistema koji na Balkanu doživljava značajne promjene. Tu je hrvatski ministar "odlazeće vlade" zadužen za europske integracije, Neven Mimica, podsjetio da je njegova zemlja privremeno ukinula vize sa Srbijom i Crnom Gorom i trajno ih ukinula sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Ipak, on je primjetio da je njegova zemlja na neki način "talac" loše koordinacije EU članica o pitanjima granične politike, posebno stava oko funkcioniranja vanjskih granica Unije.
Danassnji skup o mogućnostima investiranja u Jugoistočnu Europu je krenuo od pretpostavke da je zajednička želja svih država regiona da se što prije priključe Uniji. Šta im stoji na tom putu, kakvi su problemi pri ulasku strane inicijative i novca u Balkan?
Jedan od moderatora skupa, šef Direktorata Europske komisije za proširenje, Matthias Ruete, je ukazao da u regionu još uvijek ima nekoliko ključnih problema, do čijeg rješavanja treba ubrzati reformu sudstva, te javnu administraciju balkanskih država učiniti učinkovitijom. U tom smislu, on primjeti da nema "dovoljne" koordinacije regionalnih politika na tom planu.
