Najjužnija tačka Španije, najbliža granica Evrope s Afrikom, je redovna ruta za ljudske tragedije u koje su umiješani ilegalni imigranti. Ovdje Evropa postaje svjesna koliko rizika postoji u kontroliranju svojih vanjskih granica. Pomorske granice na jugu Evrope su među onima koje je najteže osigurati. Italija, između Jadrana i Mediterana je na prvoj liniji. Obala Sicilije je jedna od prvih tačaka za čamce koji prevoze ilegalne imigrante.
More nije kao cesta. Sitacija se mijenja iz dana u dan. I to je veoma velika površina, te kada vam je potrebna pomoć, ne možete je dobiti odmah, kaže Carmelo Santonoeito, inspektor italijanske pomorske policije.
Zajednička evropska pravila se ne odnose na vanjske granice, ali nadgledanje granica ostaje nacionalna odgovornost. To je težak posao i troškovi tehnologije koja se koristi za nadgledanje granica se stalno povećavaju. Suradnja sa zemljama iz kojih dolaze ilegalni imigranti je potrebna, i upravo tu će nova agencija imati vitalnu ulogu. Inicijative između različitih nacionalnih agencija za sprovođenje zakona su već u toku. Zajednički italijansko-albanski komandni centar je uspostavljen u Draču, jednoj od glavnih albanskih luka.
Primijetili smo povećanu moć pograničnih patrola--oni su dobili izvjesnu autonomiju i postigli uvjerljive rezultate sa sve većim profesionalizmom, kaže Fulvio Furia, pripadnik italijanske pogranične patrole.
Ali predstoji još mnogo izazova. Proširenje Evropske unije s 10 novih članica će sa sobom donijeti mnogo duže granice ka istoku kontinenta. Granica između Poljske i Ukrajine i Bjelorusije i Rusije će uskoro biti granica Evropske unije.
Tehnologija će pomoći u borbi protiv ilegalnih imigranata i krijumčara dobrima, kao što su cigarete. Zvaničnici međutim strahuju da bi proširenje Evropske unije s 15 na 25 članica u maju moglo granice učiniti još poroznijim ukoliko se kontrola granica ne pojača i suradnja među policijskim snagama među zemljama članicama ne poboljša. Oni naglašavaju da centralizirana agencija međutim ne znači početak evropskih policijskih pograničnih snaga.
Dok ljudi uče kako da rade zajedno, kako da primjenjuju ista pravila, iste procedure na isti način, bez obzira gdje su, onda je naravno moguće ostvariti tješnju međusobnu suradnju u budućnosti. Ali mi to ne vidimo kao odskočnu dasku za nešto drugo. Mi to iznad svega vidimo kao mjeru učinkovitog racionalnog menadžementa kako bi se olakšala i poboljšala suradnja nacionalnih pograničnih patrola, kaže Jonathan Faull, generalni direktor za pitanja pravde i unutrašnjih poslova pri Evropskoj komisiji.
Prema prijedlogu Evropske unije, nova pogranična agencija bi se otvorila 2005 godine sa 30 članova i godišnjim budžetom od 6 do 10 miliona eura godišnje. Agencija bi istraživala i dijelila tehnike nadgledanja, pomogla zemaljama da treniraju pogranične patrole na aerodromima i u lukama, ali im ne bi dala ovlasti da istjeruju ilegalne imigrante. Vlade zemalja Evropske unije će sada morati odobriti takav plan.
One su obično nevoljne u predaji ovlasti s glavnih gradova na Evropsku uniju u poljima imigracione politike, koja se dotiče i osjetljivih pitanja kao što su provođenje zakona i nacionalna sigurnost. Grupe za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi racije na ilegalne imigrante naškodile osobama koje istinski traže azil. Međutim evropske vlade nastoje zauzeti oštriji stav u svjetlu izbornih pobjeda anti-imigracionih stranaka u nekoliko zemalja evropske unije.
