Prema riječima američkih istoričara, iz iskustva BiH i Kosova mogu se naučiti lekcije koje mogu pomoći Sjedinjenim Državama i međunarodnoj zajednici da konstruktivnije priđu rješenju problema u Afganistanu i Iraku.
U Centru Woodrow Wilson u Washingtonu, John Lampe, profesor istorije na univerzitetu Maryland ukazao je na sličnosti i različitosti između ova dva ratom razorena regiona. Fokusirajući se na uspjehe nakon 2000 godine, problematična područja i važna pitanja, kao što je ekonomsko restruktuiranje, finansiranje obnove, prikupljanje poreza, pitanja sigurnosti i uspostavljanje vladavine zakona, profesor Lampe kaže da i dalje postoji potreba međunarodne posvećenosti ne samo Afganistanu i Iraku, već i BiH i na Kosovu.
LAMPE: U nastojanju da napustimo bilo koje od ovih područja, nama nije potrebna izlazna strategija, već radije strategija prijelaza i i resorse za tu tranziciju.
Za Sjedinjene Države ,ovi izazovi predstavljaju veće probleme u poslijeratnoj vojnoj spremnosti i poslijeratnoj međunarodnoj suradnji. Profesor Lampe kaže da postoji konsensus o tome da suradnja izmedju Sjedinjenih Država, Evrope i međunarodne zajednice na terenu u BiH sada funkcionira dobro. Izlazna strategija za BiH je postala tranzicijska strategija prema stabilizaciji i sporazumima o prijemu u EU, možda do ili prije 2010 godine, sa studijom izvodljivosti koja se uskoro očekuje. Ova prisutnost malog broja, čak i manje nego do sada- američkih vojnika u SFOR-u , i dalje je vrlo bitna jer to lokalne političke igrače tjera da se ponašaju konstruktivno.
Po pitanju Kosova, nastavlja profesor Lampe, nadati se je da se postojeći manji kontigent američke vojske neće smanjivati i da će ostati tamo sve dok su tamo i ostali iz kontigenta NATO saveza kako bi domaće političare , posebno Albance, navodili na bolju suradnju.Profesor Lampe je istakao i očigledne različitosti između BiH, Kosova i Iraka, prvenstveno nedostatak sigurnog okruženja u Iraku , potrebnog za rekonstrukciju i pomirenje, kao i nepovjerenje prema Zapadu. On je međutim podsjetio da Sjedinjene Države na početku nisu imali sigurnosno stanje ni na Balkanu, te da je slično nepovjerenje u početku postojalo i na Balkanu.
LAMPE: U BiH mnogo toga je uznapredovalo od 1996 godine. Rekonstrukcija je u osnovi okončana, uspostavljena Centralna banka i monetarni sistem , te je konvertibilna marka prihvaćena u oba entiteta što pruža veću mogućnost uzimanja kredita. Rezerve čvrste valute se povećavaju, dok je deficit budžeta smanjen.
Organizirani kriminal, korupcija i visoka stopa nezaposlenosti, međutim, predstavljaju i dalje problem za ekonomiju i politički okvir - a nedostatak radnih mjesta predstavlja glavnu prepreku povratku izbjeglica. Na Kosovu, nedostatak finansijskog i regulatornog okvira za privatne biznise i nepostojanje neovisnog sudskog sistema ograničava direktna strana ulaganja. Medjutim, za zemlje u regionu bi privlačnost prijema u EU mogla odigrati stimulativnu ulogu.
LAMPE: Sada kada smo na većinu kuća postavili krovove, preko BiH moramo postaviti evropski krov.
Profesor Lampe zaključuje da decenija iskustva na Balkanu po pitanju međunaordne suradnje, američke vojne prisutnosti , zajedno s ulogom lokalne policije i vojske - pruža koristan vodič, kako to kaže profesor Lampe, u smislu šta daje rezultate, a šta ne.
