Šta se desilo sa europskom misijom u Bosni i Hercegovini? Do koje mjere i detalja su razvijeni planovi da Europljani naslijede oko 12 hiljada pripadnika SFOR-a u toj zemlji i koji je konačni datum za to? Prvobitno su europski lideri najavili da bi se smjena snaga u Bosni i Hercegovini mogla desiti početkom naredne godine, da bi ministri odbrane članica EU, na neformalnom skupu u Rimu, najavili takvu mogućnost za "najkasnije sredinu 2004. godine".
Prema šefu ureda visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost, Javiera Solane, Cristine Gallach, Europska unija je spremna da vojne obaveze misiju u Bosni i Hercegovini. Medjutim, ona tvrdi da se do danas ništa novo nije desilo po tom pitanju- Unija je iskazala vlastitu spremnost za misiju, ali konačna odluka je, prema Solaninoj glasnogovornici, na NATO: Vojni savez se još uvijek bavi analiziranjem takvog koraka i još uvijek nije dosegao tačku na kojoj bi dozvolio EU da preuzme misiju, kaže Gallach.
Prema ovom izvoru, od posebne važnosti je i stav bh vlasti i stanovništva o tom pitanju." Prvo moramo vidjeti kakva je situacija na terenu, i da li je potrebno naše vojno prisustvo. Sada je tamo NATO, a u skoroj budućnosti postoji potreba da ga "naslijedi" Europska unija", tvrdi šef Solaninog ureda u Bruxellesu.
"NATO još uvijek niko ništa nije pitao", kaže Ariane Quentier, zadužena sa suradnju Saveza sa jugoistokom Europe. Ona priznaje da su neke od država, članica Alijanse, zainteresirane "više od drugih" za skori transfer sigurnosne misije u Bosni i Hercegovini od NATO ka EU, ali da službeno još nije bilo zahtjeva za razmatranjem tog pitanja pred Sjevernoatlantskim vijećem.
Nezvanično, u krugovima bliskim Savezu se ističe "nezadovoljavajući" nivo komunikacije izmedju NATO i EU, gdje zvaničnici vojnog saveza, tvrdi se, o ključnim potezima svojih europskih partnera saznaju preko medija i "trećih strana".
Posebno je izražena zategnutost izmedju Washingtona i Bruxellesa, "nahranjena" proljetnom inicijativom Njemačke, Francuske, Belgije i Luxembourga za formiranjem europskog vojnog štaba, potpuno odvojenog od NATO. Amerikanci su odgovorili blokadom planova predaje bosanskohercegovačke mirovne misije Europljanima i trenutno je na snazi pat pozicija.
Medjutim, šta sa preostalim bjeguncima od medjunarodne pravde koji se kriju u Bodsni i Hercegovini i da li su oni dio pogodbe NATO i EU? ”Ratni zločinici nisu u našoj nadležnosti", kaže Cristina Gallach iz ureda Visokog predstavnika EU i pojašnjava: Oni, najprije, imaju obavezu da se sami predaju. Ako to ne učine, moraju ih uhapsiti i predati Hagu lokalni organi vlasti. Nije na EU da hvata lica optužena za ratne zločine", uvjerena je glasnogovornica Javiera Solane.
Po zvaničnici NATO, sama primopredaja dužnosti u Bosni nema direktnu vezu sa predajom Hagu preostalih optuženih, prije svih Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Njena tvrdnja je da je za hvatanje ratnih bjegunaca presudna činjenica da to trebaju činiti policijske, a ne vojne snage NATO, što prepostavlja definitivno prebacivanje odgovornosti na civilne organe u Bosni i Hercegovini da pravdi privedu sve optužene za ratne zločine.
