Po misljenju ambasadora Holbruka, Centralnoj vladi je trebalo dati šire ovlasti,i nije se trebalo dozvoliti da BiH zadrži tri vojske.To je,smatra ambasador Holbruk,najveća greška napravljena u dejtonu, a, bila je diktirana apsolutnim protivljenjem NATOa želji za jedinstvenom vojskom BiH.
BiH se našla u situaciji koja je dugoročno bila neodrživa: Jedna država sa tri vojske. Sve do nedavno,nastavlja g Holbruk,NATO se plašio da bi nastojanje da se vojske razoružaju a zatim konsolidiraju, bilo previše opasno i da bi moglo voditi ponovnom sukobu.
No,napredak je uz snažnu podršku generalnog tajnika NATO-a Džordža Robertsona, ipak napravljen, a komisija za reformu obrane dala je važne prijedloge.
Dalje,p onjegovom mišljenju,U dejtonu je trebala biti formirana komisija za istinu i pomirenje,ne kao zamjena za međunarodni krivični sud u Hagu,nego kao dopuna njegovim aktivnostima.
I kao četvrti propust ,navodi se da je dato previše ovlaštenja predstavnicima tri konstitutivna naroda, jer su to bile želje trojice vođa u Dejtonu. Mi smo trebali biti oštriji u odnosu na to pitanje, ističe Holbruk.
I nastavlja da je napredak ipak postignut bez obzira na postojeće teškoće,u prvom redu ekonomske prirode.G Holbruk smatra da postoje aspekti bosanskog modela,koji bi se mogli primijeniti na neki od problema s kojima se Amerika suočava u Iraku.
Povlačenje preostalih američkih trupa iz BiH i sa Kosova,bila bi strahovita greška,mišljenje je g Holbruka.
Jedan krajnje težak propust koji se proteže na mandat već dvije američke administracije jeste činjenica da su Karadžić i Mladić još uvijek na slobodi. Ova dvojica ratnih zločinaca,kako kaže ambasador Holbruk – balkanska verzija Osame bin Ladena i Saddama Husseina, trebali su biti uhvaćeni prije mnogo godina.
G Holbruk je svoj govor završio izražavanjem duboke zahvalnosti što mu se pružila prilika da posjeti slobodno Sarajevo u kojem vlada mir.
Na sastanku s članovima Predsjedništva,razgovarano je o tome šta je urađeno od Daytonskog sporazuma do danas i tome gdje se BiH nalazi u odnosu na taj sporazum kao okvir za prosperitet BiH.
Na pitanje novinara da li smatra potrebnim mijenjati Aneks IV Daytonskog sporazuma, odnosno sam Ustav BiH, ambasador Richard Holbrooke je odgovorio da je taj sporazum okvir za mir, prosperitet i nadu, da to nije luđačka košulja niti je zatvor iz kojeg se ne može izaći i da je sad na građanima BiH da odluče hoće ili mijenjati ovaj sporazum. Ured visokog predstavnika u BiH ne radi suviše, ustvari ja bih ohrabrio Paddy Ashdowna da još više radi, kazao je ambasador Richard Holbrooke, odgovarajući na pitanje da li misli da Ured visokog predstavnika u BiH ima previše ovlasti. Kouchner je kazao da BiH mora preuzeti svoju budućnost u svoje ruke, što je prije moguće.
“Apsolutno smo spremni da vam dalje pomažemo u tome, ali nemojte nas kriviti za vaše vlastite greške. Na primjer 13 premijera je malo previše”, kazao je Kouchner.
Ovom prilikom, Kouchner je podsjetio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da nije za cijeli život, nije za zauvjek, sada je na vama da prevaziđete Dejtonski sporazum,zaključio je g Kušner.
Inace, u medjuvremenu je danas u Sarajevo stigao i Predsjednik Evropskog parlamenta Pat Cox ; govoreći takodjer pred Parlamentom BiH, gospodin Cox je rekao da Europska unija želi BiH u svome članstvu, ali da je put do tog ajedničkog cilja dug i težak. G Cox je kazao da BiH na tom putu neće biti sama i da može računati na nesebičnu podršku EU, no nije govorio o datumima ulaska BiH u EU. Ističući važnost vladavine prava u državama EU, Cox je upozorio bh. vlasti da među najviše prioritete trebaju uvrstiti hapšenje optuženih za ratne zločine, posebno Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Na sastanku g Coxa sa članovima Predsjedništva,naglašeno je da je u BiH proces reformi u toku i samim time i politička situacija sve bolja, ali da bi se trebala stabilizirati ekonomska situacija te da postoji politički konsenzus kada je u pitanju priključenje BiH u EU.
