Raffi Gregorian, direktor odjela za politička pitanja BiH pri američkom State Departmentu, u Evropskom birou za Jugoistočnu Evropu odlazi u BiH kako bi u sastavu američke delegacije prisustvovao sastanku Upravnog odbora za Impementaciju mira koji se održava 25. i 26. septembra. Gospodina Gregoriana je Mirela Bruk zamolila da prokomentira trenutnu političku situaciju u BiH.
GREGORIAN: Zabrinut sam sporošću kojom se provode reforme; vladajuća koalicija se zavjetovala da će provesti reforme koje je započela prijašnja vlada i Paddy Ashdown.
Međutim, provođenje reformi je usporeno u posljednje vrijeme i posebno zadržano u oblastima kao što je nametanje poreza na dodatnu vrijednost, kao i u oblasti odbrane gdje postoje prepreke. To ne predstavlja sretnu okolnost za BiH jer tempo provođenja reformi diktira kako brzo će se prosperitet vratiti u BiH kako bi ljudi izašli iz siromaštva. Reforme će također diktirati hoće li ili ne BiH pristupiti Partnerstvu za mir i Evropskoj uniji u godinama koje dolaze.
VOA: Spomenuli ste potrebu reforme odbrane u BiH. Danas je visoki predstavnik Paddy Ashdown pozvao SDA da ne opstruira reforme. Kakva je vaša preporuka svim vladajućim strankama po ovom pitanju?
GREGORIAN: Prvo, mislim da bi oni trebali ispoštovati obećanje da će se reforme provesti; oni se u stvari igraju sa budućnošću BiH. Članstvo u Partnerstvu za mir bilo bi od velike koristi za BiH, dok su reforme obrane koje je potrebno povesti poznate i njih je uobličio generalni sekretar NATO saveza prije više od godinu dana - to su zajednička državna komanda, parlamentarno nadgledanje vojske, demokratska transparentnost svih vojnih snaga u BiH .Koliko je meni poznato, Reformska komisija je učinila veliki napredak u skoro svim područjima, osim u nekim slučajevima.
Zabrinut sam u onim slučajevima kada se vraćamo u prošlost, kada se pokušavaju uvlačiti paralelizmi u nove strukture koje trebaju biti modernizirane i djelotvorne i pomoći odbrani svih ljudi u BiH , te zaštiti suverenitet i teritorijalni integritet cijele zemlje. To se ne može uraditi ukoliko imate višestrane lance komande i treba da se vidi da li će NATO ikako prihvatiti u članstvo zemlju koja nema jedinstvenu komandu nad vojnim snagama. Pozvao bih vladajuće stranke da se udruže, oni su vlada i oni su ti koji su odlučili da se zajedno udruže u koaliciju i trebaju da ispune obećanja koja su dali u odnosu na reforme i da brzo riješe problem. U drugom slučaju oni rizikuju da u ovom regionu zaostanu iz ostalih.
VOA: Da li je prepreka reformama odbrane to što su vladajuće stranke one koje su izašle iz rata?
GREGORIAN: Ne znam. Možemo reći da tu leži dio problema. Sve su se te stranke vremenom promijenile, međutim, u nekim slučajevima se nisu dovoljno promijenile. Ako pogledate Izvršnu naredbu predsjednika Busha za Zapadni Balkan od maja ove godine , na listi koja predstvalja osobe koje opstruiraju dejtonski sporazum - su vrlo često ljudi koji koji pripadaju strankama koje su na vlasti. Bilo je promjena i te siu se stranke obavezale na provođenje reformi ,ali sada moraju položiti ovaj test. Ako one žele da dokažu da su drugačije od onih stranki koje su povele zemlju u rat, to sada trebaju pokazati i glasati za reforme.
VOA: U posljednje vrijeme sve su češći zahtijevi za promjenom Ustava BiH što bi moglo voditi promjeni Daytonske BiH. Možete li to prokomentirati?
GREGORIAN: Dayton i dalje ostaje osnov za ono dobro što se desilo Bosni i Hercegovini nakon okončanja rata . Mi mislimo o njemu kao podu, a ne plafonu, kao o temelju na kojem gradite budućnost za sve ljude u BiH. Mogućnost da se Ustav promijeni se nalazi unutar samog Ustava, to je Anex 4 Daytona. Tu se kaže da, ukoliko se svi kostitutivni narodi slože da se promijeni Ustav, on se može promijeniti. Demokratske zemlje to rade s vremena na vrijeme, Sjedinjene Države to rade rijetko, dok neke evropske zemlje to rade češće. Stoga ne mislim da ako promijenite Ustav , neophodno mijenjate Dayton ili ga potcjenujete . Vi u stvari slavite njegovu ostavštinu, ukoliko djelujete u okviru njegovih parametara.
VOA: U BIH se nalazi određeni broj američkih vojnika. Do kada oni tamo ostaju i da li su oni tamo bezbjedni?
GREGORIAN: Oni su sigurni, obavljaju važan posao,i mi smo odlučni da ih tamo zadržimo sve dok uslovi zahtijevaju da oni tamo budu. Predsjednik SAD je julu jasno rekao: Zajedno smo sa NATO savezom tamo otišli, zajedno ćemo i izaći. Međutim, imamo želju da iz BiH izađemo, ali to znači da prvo omogućimo stvaranje civilnih kapaciteta, lokalnih vlasti - da budu sposobni da preuzmu odgovornosti koje sada obavljaju međunarodne snage. Mislim da je potrebna reforma odbrambenog sistema i obavještajnih agencija, jer će to u budućnosti postaviti uslove i za naš odlazak. NATO održava periodična preispitivanja i to svako šest mjeseci u svrhu smanjivanja trupa na terenu.
VOA: Ko je odgovoran za hvatanje najtraženijih ratnih zločinaca, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
GREGORIAN: Mislim da se to jasno kaže u Daytonu. Naša procjena je da je Karadžić često u Bosni i Herecgovini, posebo na području RS. Dakle, jasno je da je njihova odgovornost, njihova obaveza - i kroz UN- i na osnovu Daytona - da uhapse ove ljude i predaju ih u Hag. Dogovori unutar Daytonskog sporazuma pozdravljeni su od strane patrijarha Srpske Pravoslavne crkve. Ljudi koji se kriju iza crkve , koji se kriju iza vjerovanja da je Karadžić ratni heroj i da je Mladić ratni heroj, gaje lažne nade. Tamo se nalazi i NATO savez čiji vojnici za njima tragaju. Generalni sekretar NATO saveza je jasno kazao: Nama je potrebna sreća samo jednom; Karadžiću i Mladiću sreća treba svaki puta kada ih tražimo. Samo je pitanje vremena prije nego će oni otići u Hag. Uputio bih ovom prilikom poruku ljudima koji ga štite, a to je: Trebate razmisliti o danu kada će Karađić i Mladić biti uhapšeni, jer kada se to desi, mi ćemo vrlo brzo razbiti čitavu mrežu podrške njima, a koja uključuje političare, možda policajce, pripadnike vojske. Oni se stoga trebaju upitati : šta to budućnost donosi meni, kakvu mi optužnicu donosi dan kada Karađić i Maldić završe u Hagu. Doći će do dana obračuna i oni koji sada pružaju podršku, će se držati odgovornim. Mi imamo brojne ovlaštene snage koje to mogu uraditi,a postoje mnogobrojni i lokalni krivični zakoni i procedure za te ljude koji faktički opstruiraju provodjenje pravde.
VOA: U tom smislu, postoji li vladavina zakona u BiH?
GREGORAIN: Da , mislim da vladavina prava postoji u BiH ali je nedozrela. Upravni odbor za implementaciju mira već godinama gleda kako stvoriti vladavinu zakona. Pokušali smo na različite načine ,potrošili smo milione dolara , međunarodna zajednica je potrošila ogroman novac u BiH pokušavajući da razvije vladavinu zakona. Prije nekoliko godina kada sam počeo raditi direktno sa članovima Upravnog odbora, izvršena je procjena stanja i ustanovljeno da nije gotovo nikako došlo do napretka.Upravni odbor je tada započeo s Programom provodjenja reformi pravnog sistema u BiH. Taj program je u toku i on je djelotvoran : ustanovljen je Državni sud, imenovani su suci i tužitelji, ustanovljni su novi krivični kodovi i na državnom i na entiteskim nivoima i oni počinju funkcionirati. To se vidi i po tome što su Sjedinjene Države nedavno uklonile BiH iz grupe tri u grupu dva po pitanju krijumčarenja ljudi. To je rezultat BH policijskih akcija koja se uhvatila u koštac sa krijumčarenjem, i djelomično rezultat provođenja programa reforme pravnog sistema.
VOA: Možete li govoriti o nalazima vaše adminstracije po pitanju borbe protiv terorizma u BiH, odnosno kakvi su vaša saznanja o terorističkom kampu Pogorelica?
GREGORIAN: Nisu mi poznati detalji ovog slučaja, već samo šira pitanja koja ga okružuju . Znam da su ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država svjedočili u ovom slučaju, osoblje SFOR-a koje je i otkrilo ovaj kamp. Rekao bih generalno da je uloga BiH u borbi protiv terorizma bila izuzetna s obzirom na to kako su slabe sposobnosti policijskih snaga. U stvari BiH je jedina zemlja koju je predsjednik Bush spomenuo u svom govoru Obraćanje naciji janura 2002, samo četiri i po mjeseca nakon terorističkih napada od 11 . septembra i to iz razloga suradnje BiH u borbi protiv terorizma. Oni su bili vrlo vrijedni partneri i mi cijenimo njihovu pomoć. Važno je da su ljudi koji su u to uključeni , koji su bili ključni saveznici u Federaciji i drugdje u BiH, pripadnici policijskih snaga, bili u mogućnosti da svoj posao urade slobodno i i bez prepreka, političkog miješanja u njihov posao.
VOA: Preporuke za vladu BiH u daljnoj izgradnji održivog društva?
GREGORIAN: Zasigurno, lista reformi koja se pred vladom nalazi sada je apsolutno ključna . Kao prvo, tu su neophodne ekonomske reforme, koje se moraju provesti kroz indirektno oporezivanje, uvođenje poreza na dodatnu vrijednost i uvođenje jedinstvene carine. Jedan od ciljeva jednom ostvarenih ekonomskih reformi je prijem u članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Ova organizacija nema veze sa Daytonom, ali ima jako puno veze sa kretanjem BiH u glavne ekonomske tokove međunarodne trgovine. U isto vrijeme to bi otvoriti vrata za okončanje potrebnih reformi u ekonomskom sektoru i privlačenja stranih investitora. Drugo pitanje je reforma obavještajnih službi i stvaranje jedne jedinstvene službe.
To je apsolutno važno. Ne možete imati dva entiteta koji špijuniraju jedni druge, i medjusobne političke partije. Morate se na pravi način suočiti sa svijetom poslije 11 .septembra i prijetnjama koje mogu biti upućene Bosni i Hercegovini. Drugo pitanje je reforma odbrambenog sistema ,ključna za BiH ,ulazak u Partnerstvo za mir i eventualno, nadati se je, prijem u NATO savez. Da bi se krenulo u budućnost, BiH se mora sučeliti s prošlošću i posebno kada je u pitanju Karadžić i Mladić.
Karadžić je i dalje na čelu kriminalne mreže u koju je uključen i prije rata. Osuđen je na osnovu kriminalnih radnji i prije rata , a mreža kriminalaca koji za njega rade, je preusmjerila ogromne svote novca tokom rata, to su ratni profiteri. Karadžić to održava, održava veliku kriminalnu mrežu i dan-danas.
Sa ovim ljudima se mora obračunati jer mogu vam reći da međunarodni i američki biznismeni gledaju na RS kao na mjesto gdje ne postoji vladavina prava već se ratni zločinci slobodno kreću okolo . Prema podacima Svjetske banke, skoro 50 posto stanovništva u BiH živi na ivici ili ispod ivice siromaštva, a u samoj R.S. je taj procenat i veći. Jedan od glavnih razloga tome je korupcija, i postojeća mreža podrške ratnim zločincima kao gigantska mafija.
Milioni, ako ne i stotine miliona maraka se preusmjeravaju u džepove ovih kriminalaca. To je novac koji bi trebao ići u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu, penziju , za ratne veterane. Eto, to je cijena koju narod plaća što su ti zločinci i dalje na slobodi.
Da sumiram - ključno je rješavanje 4 osnovna problema, za ikakav napredak države BiH: ekonomske reforme, reforme obavještajnih službi, reforme odbrane i hvatanje ratnih zločinaca što bi konačno vodilo tome da se BiH pridruži euroatlanskim glavnim strujanjima.
