Linkovi

Pregled pisanja američke štampe: Praznik rada - 2003-09-01


Praznik rada je prvi put proslavljen paradom i piknikom, 5. septembra 1882. god u New York Cityu. Ideja se nakon toga brzo proširila - Oregon je bio prva država koje je taj dan proglasila praznikom 1887, a za njim su slijedili Kolorado, Massachusets, New Jersey i New York. 1894, Kongres je odobrio zakon kojim se zvanično taj dan proglašava praznikom svakog prvog ponedjeljka u septembru, navodi se u komentaru Washington Timesa. On se obilježava paradama radnika i govorima istaknutih lidera radničkih sindikata. To je dan kojim se slave ne samo radnici, već i snaga samog rada. Amerika je supersila u proizvodnji i inovacijama upravo zahvaljujući vrijednostima koje dijele američki radnici. Puritanska radna etika je i dalje ključ američkom prosperitetu i snazi. U jednom od novijih istraživanja se navodi da Amerikaci u prosjeku uzimaju samo 16 dana odmora godišnje, u odnosu na 28 dana plaćenog odmora kojeg svake godine uzimaju Britanci ili 37 dana koje uzimaju Francuzi. Kao rezultat, Amerikaci imaju mnogo veći dohodak po glavi stanovnika i mnogo više novca za odbranu. Uz to, većina evropskih zemalja obeshrabruje nastojanja i inovacije velikim oporezivanjima. Iako samo mali broj Amerikanaca smatra da su isuviše malo oporezovani, oni barem mogu očekivati da će zadržati veći dio bogatstva kojeg se nadaju zaraditi, u oštroj suprotnosti sa svojim kolegama preko Atlantika, navodi Washingtom Times.

U komentaru Washington Posta pod nazivom Izgubljen posao u fabrici se navodi da je 3.1 milion radnih mjesta zatvoreno otkako je predsjednik Bush preuzeo dužnost, od čega je 2.5 miliona u proizvodnji. Juli je bio 36-ti mjesec zaredom u kojem je smanjen broj proizvodnih radnih mjesta, što je najduži period vremena još od vremena Velike ekonomske krize 30-tih gpdina 20-tog vijeka. Dok je sredinom 60-tih godina proizvodnja činila 30% od ukupnog broja novih radnih mjesta, sada je opala na samo 11%. Djelimičan razlog je što se proizvodnja preselila u prekomorske zemlje, gdje je mnogo jeftinije, a dijelom jer suvremena tehnologija olakšava proizvodnju više dobara s manjim brojem radnika. Prozivodnja se sada javlja i kao pitanje u predsjedničkoj utrci, jer su mnoge savezne države koje su najteže pogođene smanjenjem proizvodnje također i najžešća izborna borilišta, navodi se u komentaru Washignton Posta.

Danas, neki od poslova u telemarketingu, financijama, procesuiranju zajmova za kuće i arhitekturi, pa čak i neki od poslova unutar lokalnih i državne vlade, se premještaju u inostranstvo, navodi se u komentaru Washington Posta pod nazivom Sačuvajte prava radnika. U istraživanju 100 najvećih financijskih kompanija se navodi da one očekuju u narednih pet godina premjestiti operacije u vrijednosti od 356 milijardi dolara i oko 2 miliona radnih mjesta u zemlje s niskim primanjima. To je recimo utjecalo da satnica za američke kompjuterske savjetnike padne za 10-40%. Taj trend također zahvata i zemlje u razvoju. Na primjer, nakon januara 2000, 520 fabrika je zatvoreno u Meksiku, od kojih je najveći dio premješten u Kinu.

2005, kada se povećaju kvote za tekstilnu industriju, zemlje u razvoju širom svijeta će biti suočene s masivnim gubitkom radnih mjesta, dok se industrija premješta u Kinu. Ujedinjeni narodi predviđaju da će, kada do ukidanja kvota dođe, Bangladeš izgubiti milion radnih mjesta u tekstilnoj industriji. Tada će također patiti i mnoge zemlje u Africi, Aziji, na Karibima i u istočnoj Evropi, gdje je tekstilna industrija najveći poslodavac. Koliko god da su plate niske u zemljama u razvoju, one se ipak ne mogu porediti s penijima na sat koliko se plaćaju radnici u Kini. Dobrobiti globalizacije ne dolaze do onih koji prave proizvode, navodi se u komentaru Bruce Raynora. Stoga radnici i Silikonskoj dolini u Kaliforniji, Juarezu u Meksiku i Guandongu u Kini imaju nešto zajedničko: postaje sve jasnije da kada se plate i uvjeti rada smanjuju u jednom dijelu svijeta, oni će se na kraju smanjiti i u drugom. Prosperitetna ekonomija zahtijeva da radnici budu u mogućnosti kupiti proizvode koje proizvode. A to znači da su potrebna nova pravila za globalnu ekonomiju koja će zaštititi prava radnika ne samo u Kini, već i u Sjedinjenim Državama, navodi Bruce Raynor u komentaru u Washington Postu.

XS
SM
MD
LG