Viši stručni saradnik Američkog Instituta za Mir, Michael Hartmann, upravo se vratio sa dvomjesečnog studijskog putovanja po zemljama istočnog Balkana, da bi se u Bosni i Hercegovini, u Srbiji i na Kosovu, upoznao sa procesom reorganizacije pravosudnog sistema. Nakon toga, gospodin Hartmann je boravio u Hagu, gdje medjunarodni Tribunal za ratne zločine razmatra mogućnost da sudskom sistemu BiH i drugih zemalja preda u nadležnost odredjeni broj sudskih slučajeva i istražnih postupaka o ratnim zločinima. Gospodin Hartmann je o tome govorio danas u Institutu za Mir, ovdje u Washingtonu. Gospodin Hartmann je, prije ovog putovanja, u Bosni i Hercegovini posljednji put bio u februaru 2000. godine, odakle je - sa dužnosti UN-ovog opunomoćenika za pravosudni sistem u Distriktu Brčko - otišao na Kosovo, kao prvi UN-ov medjunarodni javni tužilac za tu pokrajinu. U Bosni i Hercegovini se mnogo toga promijenilo, kaže on, na planu reorganizacije sudstva i tužilaštva, na planu novih zakona, sve u organizaciji Ureda Visokog predstavnika, a medju najnovijim potezima je i formiranje Ureda za borbu protiv korupcije. Najvažnijim poduzetim potezom gospodin Hartman ipak smatra uspostavljanje državnog suda, na nivou cijele Bosne i Hercegovine i uključivanje medjunarodnih sudija i javnih tužilaca u njegov rad. Prema zakonu oni će na tim dužnostima ostati najviše 4 godine, a postepeno će biti nadomještani domaćim sudijama i tužiocima.
HARTMANN: Postojaće dva specijalizirana odjeljenja u ovom uredu koji je i sam nedavno osnovan, Uredu državnog javnog tužioca - jedan od njih biće za organizirani kriminal i korupciju, a drugi će biti za ratne zločine, s tim što zakonska regulativa oko pitanja ratnih zločina još nije dovršena niti ozvaničena. I, kada se radi o nekom slučaju iz ova dva domena, na prijedlog javnog tužioca, Državni sud BIH može odlučiti da slučaj podigne sa nivoa entiteta na nivo države.
Govoreći o ostvarivanju nezavisnosti sudskog sistema u cjelini, a posebno kada se radi o sudjenjima za korupciju, privredni kriminal, organizirani kriminal, i, svakako, ratne zločine, gospodin Hartmann je prenio zajednički stav bosanskohercegovačkih sudija i tužilaca iz oba entiteta - da je neophodna budžetska nezavisnost sudova i tužilaštava.
HARTMAN: Jer, u protivnom, jedan od načina na koji lokalni ekstremno orijentirani političari mogu uticati na to šta se dešava u sudu je jednostavno smanjivanje dotoka novca u sudove i tužilaštva - što će ih spriječiti da istražuju odredjene slučajeve u koje su umiješane lokalne kriminalne strukture moći u Bosni i Hercegovini.
Jedan od problema s kojim se sudstvo i tužilaštvo u Bosni i Hercegovini posebno bavi u posljednje vrijeme, navodi gospodin Hartmann, jeste usaglašavanje, odnosno, kako on to kaže: harmonizacija zakona. U BiH, dodaje on, zajedno sa Distriktom Brčko, postoje 4 kompleta zakona, a za efikasno sudstvo je potreban jedan... Što se Medjunarodnog Tribunala za ratne zločine tiče, oni su spremni, ne samo Bosni i Hercegovini nego i drugima, predati dobar dio slučajeva u nadležnost lokalnim sudovima i lokalnim tužilaštvima, ali je osim finansiranja i profesionalnog ekipiranja, potrebna i dodatna zakonska regulativa -primjera radi, u zakonima u BIH nema institucije zaštićenog svjedoka.Teško je bez toga očekivati, zaključio je gospodin Hartmann, da će ljudi svjedočiti protiv nekoga ko još uvijek možda ima ili vlast ili moć na lokalnom nivou.
