Europska stabilizacijska inicijativa ozbiljno optužuje Visokog predstavnika za neograničenu upotrebu vlasti, koja Bosnu čini sličnijoj kolonijalnoj Indiji iz 19. stoljeća, nego modernoj europskoj demokraciji.
Studija analitičkog instituta, čiji su fokus pitanja stabilnosti i prosperiteta Jugoistoka Europe, opisuje "angažman" Ashdowna u Bosnikao upotrebu "najšire vlasti", koja slabi državu, obeshrabruje lokalnu političku inicijativu, a tvrdi se da, sa druge strane, osnažuje kulturu ovisnosti od medjunarodne zajednice.
Ključna kritika je usmjerena na činjenicu da nema mehanizma kontrole nad moćima i ovlastima Visokog predstavnika, bilo da je riječ o njihovoj uspostavi na lokalnom ili medjunarodnom nivou. " Ashdown može otpuštati predsjednike, premijere, sudije i gradonačelnike, bez obaveze da za svoje odluke odgovara", tvrdi analiza Europske stabilizacijske inicijative.
Sa druge strane, osvrčući se na opšte prilike u regionu, analitičari ovog instituta tvrde da, kako izmiče vrijeme "rekonstrukcije i stabilizacije" Zapadni Balkan tone u sve dublju i ozbiljniju krizu.
S tim u vezi, upozorava se da bi socijalni i ekonomski poremećaji u regionu mogli ugroziti neke od najvažnijih europskih interesa u tom strategijski izuzetno važnom području.
Medju razlozima za to ukazuje se na "presušivanje" finansijske pomoći Unije i nedovoljnu zainteresiranost Bruxellesa da balkanske zemlje vidi jednom kao ravnopravne članice Unije.
"Mora se poslati jasan signal Unije da europeizacija regiona nije iluzija", tvrdi se u analitičkom pregledu balkanskih prilika.
Treba reformirati stabilizacijski i asocijacijski proces, novac se mora relocirati, a buduća pomoć mora biti uspostavljena na istim principima koji su važili za zemlje što će naredne godine postati punopravne članice.
Finansijsku pomoć balkanskom regionu treba vratiti na nivo iz 2000.-te i 2001. godine, kada je izdvajano, prosjećno, oko 900 miliona EUR za pomoć Zapadnom Balkanu. Za nju bi trebala biti dva izvora: program CARDS i preostala sredstva iz fondova pripreme europskih kandidata.
Unija na Balkanu treba reformirati i svoje institucije: Zapadni Balkan bi se u ovim okolnostima mogao podvesti pod odgovornost Direktorata za proširenje EU, postojeća Europska agencija za rekonstrukciju bi mogla postati Agencija za razvoj, koja bi svoje djelovanje proširila na cijeli region.
Za Pakt stabilnosti se predlaže da postane Pakt povezivanja i zapošljavanja, a europskoj podršci civilne administracije na Kosovu i visokom predstavniku medjunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu bi, insistira Europska stabilizacijska inicijativa, neizostavno trebalo dati druge uloge.
