Predsjednik Bush je ponovio svoje kritike evropskih zemalja zbog njihovog odbijanja da prihvate genetički modificiranu hranu, rekavši da ta evropska zabrana doprinosi povećanju gladi u Africi.
Djelujući na neosnovanim, nenaučnim strahovanjima mnoge evropske vlade su blokirale uvoz svih novih biotehnoloških usjeva. Zbog tih izmišljenih prepreka, mnoge afričke zemlje izbjegavaju investiranje u biotehnologiju, iz straha da njihovi proizvodi neće imati pristupa na evropsko tržište. U ime kontineta kojem prijeti glad, ja od vlada evropskih zemalja tražim da prekinu svoje protivljenje biotehnologiji, rekao je predsjednik Bush na konferenciji o biotehnologiji održanoj jučer u Washingtonu.
Prošle sedmice, završni krug pregovora izmedju Sjedinjenih Država i EU je propao i administracija predsjednika Busha je saopćila da će uložiti formalnu žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji da odbaci evropsku zabranu na novu biotehnološku hranu.
Početni proces odlučivanja Svjetske trgovinske organizacije mogao bi početi sljedećeg proljeća. Američki uzgajivači kukuruza kažu da godišnje gube oko 300 miliona zbog pet godina stare zabrane uvoza u EU.
Pitanje biotehnološke hrane postaje još aktuelnije nakon priprema korporacije Monsanto da početkom iduće godine na komercijalno tržište iznese prvo genetički modificirano žito.
Prekookeanska borba oko budućnosti biotehnoloških poljoprivrednih proizvoda aktuelizirana je još prošlog mjeseca kada je predsjednik Bush optužio Evropske zemlje da doprinose gladi u Africi usporavajući usvajanje biotehnoloških sjemena u svijetu, koja kako je rekao mogu povećati proizvodnju. Iz Organizacije evropskih zemalja su odgovorili da oni pribavljaju više pomoći Africi nego Sjedinjene Države i da sa svoje strane nisu uradili ništa da bi Afričke zemlje udaljili od biotehnologije.
Evropska komisija je pokušala da povuče moratorijum na biotehnološku hranu, izražavajući zabrinutost da biotehnološku industriju prepuštaju Sjedinjenim Državama. Medjutim, sa vrlo izraženim protivljenjem potrošača u većini evropskih zemalja prema biotehnološkoj hrani, do sada to nisu uspjevali.
Sjedinjene Države su vodeći proizvodjač bio-tehnoloških usjeva, sa genetički modificiranim usjevima koji u ukupnoj proizvodnji soje čine 75 posto, pamuka 71 i kukuruza 34 posto.
Američke grupe za zaštitu okruženja su zabrinute oko dugoročnijeg uticaja bio-usjeva na ljudsko zdravlje i okolinu, te zahtijevaju više inspekcija od federalne vlade i širu zonu odvajanja biotehnoloških i tradicionalnih usjeva.
Prošle godine je Korporacija ProdiGene, kažnjena zbog slučajnog inficiranja tradicionalnih usjeva sa eksperimentalnim nasadima kukuruza modificiranog za proizvodnju ljekova.
