Ekonomski, politički i kulturni susreti protekle nedjelje bili su dobra prilika da o ekonomsko-socijalnoj budućnosti BiH porazgovaramo sa predsjednikom Svjetske banke Jamesom Wolfensohnom i direktorom ureda za Bosnu Simonom Grayom. Gospodin Wolfensohn za Glas Amerike objašnjava koji je trenutno odnos između Svjetske banke i BiH.
Wolfensohn: I dalje smo prijatelji-do sada smo BiH dali dosta novca za obnovu zemlje nakon sukoba i taj posao nije završen. Postoje mnoge stvari koje i dalje možemo zajednički raditi. Mislim da je Bosna postigla značajan napredak posljednjih godina. Sada imate balkanske zemlje koje se zajednički zalažu za ekonomiju tog regiona i mislim da to samo po sebi nama šalje važnu poruku da postoji suradnja i potreba da se ohrabri ostatak svijeta da taj region prizna kao dobro mjesto za investiranje, kaže gospodin Wolfensohn.
Direktor ureda za BiH u Svjetskoj banci Simon Gray, uz podsjećanje na dva najnovija kredita Svjetske banke za šumarstvo i penzioni sektor, kaže da se u ovom trenutku važno fokusirati na primjenu reformi, dodajući da su za BiH planirani i neki dodatni krediti:
Gray: Prvi je budžetska pomoć za vladu kako bi joj se pomoglo da prođe kroz veoma bolne reforme kroz koje mora proći kako bi popravili mrežu društvene sigurnosti, odnosno da osiguraju da ograničeni resursi koje imaju budu dati najsiromašnijim. Oni također moraju izvršiti i reformu transfera gotovine i u tu svrhu će dobiti zajam. U BiH ima jako puno administracije i oko 60% brutno nacionalnog dohotka ide za vladu, i dok se pomoć smanjuje očigledno je da će vlada morati racionalizirati takvu situaciju. Stoga imamo još jedan kredit koji će im pomoći kroz tu vrstu tranzicije.
Gray: Trenutni dug Bosne Svjetskoj banci je 1.2 milijarde. Mislim da je važno reći da su svi krediti svih donatora Bosni dati uz velike ustupke. Bilateralni donatori kao što su Sjedinjene Države su često davale novac u čistim subvencijama, dok je Svjetska banka davala kredite uz dugačak period isplate. U ovom trenutku, dug Bosne, odnosno novac koji isplaćuju kao procenat onog što zarađuju od izvoza je dosta nizak, ispod 10%, ali je situacija rješiva. Problem će nastati ako BiH ne provede sve potrebne reforme kako bi se proširio privatni sektor, kako bi se povećao izvoz, privukla direktna strana investiranja. Kroz sve to oni će moći isplatiti dug u nekom srednjem periodu, kao i platiti vlastitu vladu. Stoga je važno provesti reforme sada kada imate rješivu situaciju što se tiče duga. Putem koji se Bosna sada kreće reklo bi se da se ne suočava s bankrotstvom, ali moramo ubrzati proces reformi i stati uz bh vladu dok ih ona provodi.
Prema najnovijim procjenama Svjetske banke gotovo 20% stanovništva BiH živi u krajnjoj bijedi. Na pitanje kako se zemlja najefikasniji može nositi s tim problemom, Simon Gray odgovara:
Gray: Oni mogu osigurati da radimo na procesu stabilizacije i udruživanja s Evropskom unijom. Budućnost BiH je u široj zajednici Evrope, stoga oni moraju raditi ka ostvarenju te vizije. Također mislim da je veoma važna vizija -vizija povezivanja ljudi, svih ljudi u BiH, jer oni znaju da moraju imati jedinstvenu carinsku upravu, da moraju imati harmonizirane tarife, da moraju imati jednog regulatora vlasti, kako bi to i ostvarili. Oni također znaju da moraju imati društvene usluge koje uzimaju resurse, koliko god da su oni niski, i fokusiraju ih na pomoć siromašnima, kaže Simon Gray, objašnjavajući koliko je zapravo Bosna trenutno popularna među stranim ulagačima.
Očigledno je da je Bosna postala popularnija, jer smo vidjeli dosta dramatičan porast stranih investiranja u 2002, kada je dostignut nivo od 244 miliona eura, dok je, poređenja radi u 2001 taj iznos bio 143 miliona eura. Očigledno strani ulagači vide Bosnu kao privlačnu zemlju u kojoj mogu investirati. Ali tih 244 miliona eura predstavlja samo 4% od bruto nacionalnog dohotka, i potrebno je da strana ulaganja porastu na 8-9% od bruto nacionalnog dohotka kako bi ekonomija mogla zaista funkcionirati. U tom svjetlu ne bi trebali zaboraviti ni domaće ulagače. Ulagači također postanu malo nervozni kada vide koliko se novca troši na vladu. Jedna od dobrih stvari u ovom trenutku je da vlade oba entiteta doista rade na tome i moramo im pomoći da očiste poslovno okruženje i smanje obim javnih troškova. Najteži koraci koji predstoje su oni ka izgradnji tržišne ekonomije-- 90% bankovnog sektora je privatizirano i nalazi se u dobrim rukama, i stoga Bosna ima dobru osnovu u samom financijskom sektoru. Da bi poslovno okruženje postalo prijateljskije, vlada mora smanjiti svoje troškove i usmjeriti rasurse ka onima kojima su oni zaista potrebni, naglašava na kraju Simon Gray, direktor ureda za BIH u Svjetkoj banci.
