U Washingtonu se nalaze predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić i ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić. U okviru brojnih aktivnosti oni su danas razgovarali sa zamjenikom državnog sekretara Richardom Armitageom i Stephanom Sadleyem, pomoćnikom Savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleeze Rice, a sutra će imati više susreta sa kongresmenima medju kojima su Biden, Lantosh, Wexler, kao i razgovore sa direktorom Svjetske banke i predstavnicima MMF-a i američkim zvaničnicima iz oblasti trgovine. Inače, sutra je u ambasadi BiH u Washingtonu Konferencija posvećena povećanju trgovine i američkih investicija u BiH, na koju su iz BiH još stigli američki ambasador u BiH Clifford Bond, guverner Centralne banke BiH, Peter Nicholl.
U okviru desetodnenvne američko-europske turneje, u Washingtonu je i visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, koji je prije toga boravio u New Yorku, gdje je razgovarao sa Richardom Holbrookom, odajući mu priznanje za njegov izvanredan trud u ostvarivanju mira za narode BiH. Ovdje u Washingtonu, gdje se visoki predstavnik danas susreo sa ministrom odbrane Donaldom Rumsfeldom, Mirela Bruk je, prije tog susreta, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, zamolila gospodina Ashdowna da kaže više o dosadašnjim i planiranim sastancima u sa zvaničnicima administracije predsjednika Busha.
P. ASHDOWN: U New Yorku sam se susreo sa Richardom Hoolbrokom i s njim razgovarao o događajima iz prošlosti, ali i o budućnosti, posebno o ključnim elementima reformi koje se trebaju provesti. On je, kao i ja, mišljenja da je Dayton postavio temelje, ali da ne smije biti i naš krov. Dalje smo govorili o troškovima vlade, 75 posto javne potrošnje u BiH odlazi na finansiranje vlade, a samo 25 posto ide narodu. Ne možete imati modernu i uspješnu državu ako toliko novca ulažete u vladu, jer ništa ne ostaje kako bi se uložilo u zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje. Ovdje u Washingtonu ću se danas sresti sa brojnim zvaničnicima State Departmanata i američkim ministrom odbrane, Donaldom Rumsfeldom, te ćemo razgovarati o kriminalu, odbrambenoj reformi, reformi vlade i načinima prelaska BiH u sljedeću fazu, u post-konfliktnu eru, te prema tranziciiji ka evropskoj eri.
VOA: Na pitanje šta će konkretno kazati gospodinu Rumsfeldu, gospodin Ashdown je kazao.
P. ASHDOWN: Reći ću mu dvije stvari, premda za obje smatram da ih on već zna. Vojna reforma je apsolutno važna za bosanskohercegovačku budućnost i ona će biti osujećena ukoliko bh političari ne budu u mogućnosti dopuniti i reformirati vojne institucije kako bi se uključili u transatlanske strukture i na kraju se priključili NATO savezu. To je ispravan pravac za BiH. Ukoliko to ne uspijemo, onda će budućnosti BiH biti nanesena velika šteta. Pitat ću gospodina Rumsfelda: Molim vas možete li osigurati da i dalje imamo snažno prisustvo američkih snaga, kao i osigurati da se ove reforme i sprovedu. Siguran sam da će odgovoriti: Naravno, na nas možete računati. Druga stvar se tiče brojnosti snaga SFOR-a. Ja se ne protivim ideji da će doći do smislenog vojnog preobličavanja snaga u BiH, međutim, ovo nije trenutak da se Amerikanci ili drugi povuku. Reći ću mu - Ostanite s nama, u naredne najmanje dvije do tri godine, jer kontinuitet vašeg prisustva u ljudstvu i sredstvima osigurava BiH sjajnu budućnost
VOA: Na pitanje koje će podatke predočiti američkim zvaničnicima po pitanju borbe protiv organizranog kriminala i korupcije u BiH, gospodin Ashdown odgovara.
P. ASHDOWN: Razumjet ćete da su to pitanja o kojima je najbolje diskutirati u tajnosti i nasamo. Mi sada razvijamo tehnike borbe koje je trebalo primijeniti možda i ranije, a to je da napadnemo tamo gdje su dublji korijeni kriminala i korupcije. Neki aspekti ovog problema štete stabilnosti ne samo BiH nego i regiona u cjelini, jer se radi o krijumčarenju ljudi, droge, i sve je to povezano sa mrežom koja podržava ratne zločince i na kraju i sa snagama koje podržavaju destruktivni nacionalizam na Balkanu. Razvili smo jedan sveobuhvatan plan koji uključuje zabranu izdavanja viza teroristima, zamrzavanje njihove imovine, hapšenja i izvođenja pred sudove.
VOA: Na molbu da prokomentira najnoviji izvještaj State Departmenta koji se tiče krijumčarenja ljudi i roba u BiH, visoki predsatvnik odgovara:
P. ASHDOWN: To je samo potvrda nečega čega sam već neko vrijeme svjestan - da je mreža organiziranog kriminala - ista ona mreža koja se bavi krijumčarenjem žena, droge, oružja i materijala namijenjenih za terorizam. Radi se o istim ljudima iz iste mreže, prekinete li jedan lanac, prekinućete i drugi. Radi se o ozbiljnom problemu i izvještaj State Deprtmanata trebamo shvatiti ozbiljno i prema njemu se odnositi kao prema dijelu naše ukupne borbe protiv organiziranog kriminala.
VOCIE: Mislim da sam prije nekog vremena počeo shvatati da tu ima nekoliko isprepletenih mreža. Jedna je mreža destruktivnog nacionalizma koja hrani destruktivne nacionalističke snage, druga je mreža organiziranog kriminala, treća je mreža ratnih zločinaca i četvrta je teroristička mreža. Sve su one iste i sve su povezane, te ih morate napasti koordiniranom akcijom. Ako razbijete ove mreže, uhvatit ćete ratne zločince, Karađića i Mladića naravno, a razbićete i snage destruktivnog nacionalizma, u cjelini.
VOA; Na pitanje kako komentira djelotvornost državne i entitetskih vlada u borbi protiv ograniziranog kriminala i terorizma, gospdoin Ashdown kaže;
P. ASHDOWN: Teško je to reći. I teško je komentirati djelotvornost bilo koje države - ali, ipak, postoje znaci da su neke ozbiljne aktivnosti poduzete od strane vlade, i u RS, dok je najveći slučaj krijumčarenja ljudi izveden pred lice pravde i učesnicima se sudi pred državnim sudom. Imamo jedan novi zakonski instrument, a to je Državni sud, te se koncentriramo ne samo na stvaranje, nego i na korištenje tih instrumenata, kako bismo te kriminalce što prije izvodili pred lice pravde. Vladavina prava se polako uspostavlja, te je jedan od prioriteta - ostvarivanje pravde i uvodjnje vladavine zakona u svakodnevni bh život u sljedećoj godini dana.
VOA: Dok, s jedne strane, takozvana Buldožer komisija radi na razradi drugog seta zakona iz oblasti ekonomije, na drugoj strani, u BiH su štrajkovi i nezaposlenost, svakodnevne pojave. Imam za vas teško pitanje: Šta se može uraditi da se u što kraćem vremenskom roku, na radnički sto donese kruh?
P. ASHDOWN: I moj je odgovor na to pitanje podjednako težak: Ništa! Za to treba vremena. Morate razumjeti da ovim ekonomskim reformama treba vremena da prorade, a ja ću biti direktan, možda i grub prema ljudima iz BiH. Trebalo je 7 gladnih godina da se dodje dovde, i prvi period, kada su uvodjene ekonomske refome i zakoni o bankrotu i privatizaciji, bio je težak. Neću obećati da ćemo mi te korake poduzeti danas i da ćemo odmah sutra imati strane ulagače. Ali ću reći ovo, ako danas ne poduzmemo te teške korake, bit će daleko teže za dvije- tri godine kada ekonomija potpuno propadne. Ukoliko ih poduzmemo i u svjetskoj ekonomiji, koja je sada na slabim nogama, dodje do nekih promjena - privući ćemo investitore. No, ne želim da iko pomisli da će se, odmah, na kratke staze, život poboljšati. Naprotiv, može se i pogoršati. Ali, ukoliko to ne uradimo sada - za dvije godine će sigurno doći do katastrofe. Ja ne vjerujem da se zemlja može vratiti u etničke sukobe, ali ako ne provedemo ekonomske reforme, posljedica će biti ekonomski kolaps zemlje.
VOA: Ukoliko narod BiH odluči da promijeni Ustav, šta biste vi rekli
P. ASHDOWN: Rekao bih da je to njihova stvar i da BiH ne može biti moderna država ukoliko ne investira više u svoje građane i radna mjesta, a manje u svoje političare. Ne možete imati modernu državu ako 70 posto budžeta trošite na vladu, a 30 posto na narod. Ne možete imati modernu državu ako toliko mnogo novca trošite na birokatiju i poliitčare, a ništa vam ne ostaje da investirate u radna mjesta. Kod ostalih zemalja, normalan odnos u potrošnji je 30 posto na vladine službe, a 70 posto na narod, dok je u BiH obratno. To se mora promijeniti. Ja to neću promijeniti, to nije posao međunaornde zajendice. Ustav BiH pripada narodu BiH i nikome drugom. To pitanje ja ne mogu da reguliram....